U srijedu, 24. studenog održana je treća EU Spikaonica na temu MLADI vs. ZAPOŠLJAVANJE.

Govornici EU Spikaonice bili su:

• Kaja Pavlinić – potpredsjednica Mreže mladih Hrvatske
• Josip Miličević – stručnjak za javne politike
• Lea Kosović – osnivačica LOL Event Management

Na početku same EU Spikaonice, Josip Miličević je objasnio svim sudionicima što zapravo Europska unija misli kada kaže da je njihov cilj pružiti kvalitetno zaposljenje, odnosno kvalitetne poslove za sve mlade. Objasnio je da s jedne strane postoji ta osobna razina zapošljavanja kada mi sami prepoznamo da je posao nama kvalitetan ovisno o interesima ili životnim prilikama, ali ideja na razini Europske unije, a time i Hrvatske je postojanje standarda i minimuma koje svaki poslodavac mora ponuditi svom radniku: adekvatnu plaću, sigurnost radnog mjesta, zdravstveno osiguranje, prostor za napredovanje itd.

Razlog za postavljanje minimuma je bio taj što i se danas susrečemo s kršenjem radničkih prava te je tako postojala potreba da se definiraju standardi na razini EU. Mladi u svijetu rada predstavljaju ranjivu skupinu te ih se često izrabljuje zbog nepovoljnog položaja na tržištu rada nedostatkom iskustva.

Stanje u Hrvatskoj je isto tako nepovoljno zbog toga što kontinuirano izostaje element edukacije mladih na njihova prava. Taj problem se manifestira na to da mladi osjećaju nesigurnost i veći pritisak u radu. Njihovi ugovori o radu su većinom s fiksnim rokom trajanja (mjesec dana, 6 mjeseci ili godina dana) i mladi ne znaju što napraviti nakon tog razdoblja.

Prema istraživanjima, mladi u Hrvatskoj puno više i duže rade nesigurne poslove naspram mladih u Europskoj uniji. Prema podacima HZZ-a z 2019. godine, više od 90% prvih ugovora o zaposlenju su ugovori na određeno, što je uvjerljivo najveći postotak u Europskoj uniji. Mladi između 18 i 29 godina čine više od 40% svih onih koji imaju ugovor na neodređeno i to zapravo pokazuje da se mlade puno više iskorištava na tržištu rada.

Kaja Pavlinić smatra da je situacija u studentskim poslovima jako kritična. Kroz pandemiju, mladi su se susreli sa gubitkom poslova, a time i primanja, jer zakonski uopće nisu zaštićeni kao regularni radnici. Isto tako, ne postoji niti jedna mjera kojom su u pandemiji obuhvaćeni studenti kako bi im se financijski olakšalo premostiti to razdoblje zbog troškova življenja u gradu izvan mjesta prebivališta.

“ Željela bih da se maknemo od te apatije da za mlade u Hrvatskoj nema poslova, da mladi ništa ne mogu raditi ili da mladi moraju otići u stranu državu da bi ostvarili karijeru. Trebamo biti optimistični, ali prvenstveno vokalizirati probleme s kojima se susreću mladi na tržištu, naročito studenti ” – naglasila je Kaja.

Lea Kosanović ukazala je na problem nedostataka studentskih poslova prema struci. Jedini način za premostiti ovaj problem je samoinicijativa mladih, primjerice da se student javlja poslodavcima koje smatra zanimljivima i pokuša kroz volonterski rad stjecati znanja i vještine. Iznimno je bitno tražiti i iskorištavati svaku priliku tijekom fakultetskog razdoblja.

Javne ustanove i svi fakulteti bi trebali organizirati dane karijera za studente i dati im mogućnost pričati s budućim potencijalnim poslodavcima. Na raznim fakultetima se kroz centre karijera organiziraju Speed dating događaji gdje se studenti susreću s poslodavcima i razmjenjuju informacije. Isto tako, studentska praksa kao obavezan kolegij na svakom fakultetu bi mogla olakšati put studenata prema budućim poslodavcima i prema stjecanju iskustva i vještina.

Mladi nisu dovoljno upoznati sa osnovnim pojmovima u vezi plaća poput potrebnih davanja, poreza i prireza, bruto i neto iznosa, ali i njihovim pravima. Potrebno je mlade educirati o osnovnim pojmovima i stavkama ugovora o radu kako bi znali svoja prava prilikom sklapanja radnog odnosa.

Kaja Pavlinić i Lea Kosanović kao mlade poduzetnice smatraju da postoje prilike za mlade, ali ovisi o pojedincima, tj. o tome koliko se osoba želi angažirati i iskoristiti puni potencijal fakulteta. Aktivnosti izvan fakulteta i razvijanje vještina kroz sudjelovanje u studentskim udrugama i projektima uvelike pomažu stjecanju prvih poslovnih vještina.

Mladi ljudi suočavaju se s visokom stopom nezaposlenosti, prekarnim i izrabljivačkim uvjetima rada te s diskriminacijom na tržištu rada i radnom mjestu. Manjak informacija i odgovarajućih vještina za buduće zaposlenje onemogućuju punu integraciju mladih u svijet rada. Stoga je potrebno poduzeti ciljane mjere kako bi se osiguralo kvalitetno zaposlenje za sve.

Cilj projekta EU Spikaonica je informiranje mladih o izazovima i prioritetima Europske unije, o Konferenciji o budućnosti Europe te o demokratskim procesima i javnim politikama na kojima se temelji EU kao i otvaranje prostora za aktivno sudjelovanje mladih i osnaživanje građanske kompetencije mladih. Projekt je financiran sredstvima Ministarstva vanjskih i europskih poslova.