OKRUGLI STOL: DIGITALNA DEMENCIJA I KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI UČENIKA

Europski pokret Hrvatska, Europski dom Zagreb i Znanstveni centra izvrsnosti za interaktivnu bioetiku organizirali su dana 11. svibnja 2017.g. okrugli stol na temu

DIGITALNA DEMENCIJA I KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI UČENIKA

Na okruglom stolu sudjelovali su: prof. dr. sc. Goran Šimić – član Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Tara Beata Racz, mag. psyh.  Moderator i voditelj okruglog stola bio je prof. emer. Igor Čatić  – član Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Ovim okruglim stolom željeli smo ukazati na opasnosti od pretjerana uporabe računala, osobito u formativnoj dobi djece. Problem je osobito izražen kod razvijenijih zemalja, kao što su primjerice Sjedinjene Države. No digitalizacija i robotizacija počele su uzimati maha i u Hrvatskoj, dok je proizvodnja kao osnova fizičkog svijeta zanemarena.

Voditelj Laboratorija za razvojnu neuropatologiju pri Hrvatskom institutu za istraživanje mozga, član Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU i dobitnik Godišnje nagrade za područje biomedicine 2016. prof. dr. Goran Šimić ukazao je na pojam digitalne demencije kao posljedice prekomjernog korištenja digitalnih tehnologija.

Šimić je ukazao kako je u posljednjih nekoliko godina u tehnološki visoko razvijenim zemljama poput Južne Koreje primijećeno da kod mladih osoba koje se pretjerano oslanjaju na digitalne tehnologije dolazi do preuranjenog kognitivnog urušavanja. To je stanje karakterizirano dramatičnim smanjenjem stupnja pozornosti i kratkoročnog pamćenja. Napose radnog pamćenja što se rabi za kognitivne zadatke planiranja i radnje koje uključuju odgodu u izvršavanju. Istaknuo je da za je navedene je promjene u istoimenoj knjizi njemački neuroznanstvenik Manfred Spitzer 2012. godine skovao termin digitalna demencija (Digitale Demenz). S obzirom na enormni porast uporabe digitalnih tehnologija u svakodnevnom životu u cijelome svijetu, sve se više uviđa neophodnost iznalaženja i uvođenja protumjera za borbu protiv navedenog fenomena, istaknuo je prof. Šimić.

Članica Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku (ZCI-IB) Tara Beata Racz, mag. psyh., govorila je o odgoju i obrazovanju u digitalno-robotskom dobu.

Kročili smo u vrijeme eksponencijalnoga tehničkog rasta, automatizacije poslova i sve učestalije uporabe uslužnih robota i umjetne inteligencije. Gotovo svako kućanstvo posjeduje pametne telefone, internetsku vezu i osobno računalo. To posljedično rezultira sve duljim boravkom u virtualnom svijetu. Djeca sve više igraju (nasilne) računalne igrice, a posljedica toga je porast međuvršnjačkog nasilja i povećanje tolerancije prema nasilju i nasilnim sadržajima u medijima i okolini.

»U interakciji s novim tehničkim izumima, ljudi se mijenjaju kao i način na koji doživljavaju i upravljaju svojom okolinom. Zamijećeno je da proizvođači tih tehničkih proizvoda ignoriraju potencijale opasnosti koje takvi proizvodi sa sobom nose. Stoga su psiholozi i psihijatri sve zabrinutiji«, rekla je Racz. Te promjene sa sobom povlače niz pitanja, izazova i nedoumica, naročito u području odgoja i obrazovanja. To potiče produbljeno ispitivanje kako najbolje pripremiti roditelje, odgajatelje i nastavnike na turbulentnu i neizvjesnu budućnost koja čeka sadašnje, a osobito buduće generacije, napomenula je.

Tribinu je vodio prof. emer. Igor Čatić, član Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i dobitnik Državne nagrade za životno djelo iz tehničkih znanosti 2016. koji se osvrnuo na nedavno pročitani tekst zapitavši se kome je u interesu da se u hrvatske škole kroz kurikulnu reformu u škole nastoje progurati takvi skupi uređaji koji će brzo postati zastarjeli. Naime, zagovornici informatizacije zalažu se da se već od prvih razreda osnovnih škola kao predmet uvede informatika, dok bi se nastava odvijala na tabletima. A samo za a potrebe novih prvašića trebalo bi nabaviti 40.000 novih tableta (treba ukazati da je lani u Hrvatskoj osnovnu školu pohađalo više od 330.000 đaka koji bi također trebali takve uređaje op. a.). S druge strane, kaže Čatić, imamo zastarjelu opremu u laboratorijima za kemiju i fiziku, nedostaje novca za povećanje plaća nastavnicima, dok se razmišlja o nabavci opreme koja će već do 2020. godine biti zastarjela.

Predavanje možete pogledati i poslušati na sljedećim linkovima:

https://www.youtube.com/watch?v=mdCjRKJqfFI prvi dio

https://www.youtube.com/watch?v=t0s72Fe8TTA drugi dio

https://www.youtube.com/watch?v=sgVRlGRYfSw treći dio

https://www.youtube.com/watch?v=A2conEXA3yc&feature=youtu.be četvrti dio

 

Radio emisija 3. program hrvatskog radija

https://hrti.hrt.hr/linear/3128?program_id=1910575