#EUmit: Europska unija ukida usisavače! Činjenica: Pogrešno.

#EUmit: Europska unija ukida usisavače!
Činjenica: Pogrešno.

Suprotno uvriježenom mišljenju, broj vata ne pokazuje automatski koliko dobro čisti usisavač. Pokazatelj je to količine električne energije koju koristi motor usisavača. Broj vata postao je marketinški alat za privlačenje kupaca snažnijim strojevima koji koriste više energije. Posljedica je bespotrebno korištenje električne energije – i to električne energije koju plaćaju korisnici.

Od 1. rujna 2014. usisavači na tržištu Europske unije moraju ispunjavati minimalne standarde koji uz ostalo obuhvaćaju snagu, učinak, glasnoću, izdržljivost i energetsku učinkovitost. Osim toga, učinkovitost i učinak usisavača ocjenjuju se energetskom ljestvicom u rasponu od A do G.
Željeni cilj je bolja upućenost potrošača, a time i ušteda energije u svakom domaćinstvu. U konačnici, cilj provedbe nove direktive, koja obuhvaća i ostale proizvode koji koriste velike količine energije, jednostavan je: smanjiti sveukupnu potrošnju energije u Europskoj uniji. Procjene govore da će samo u ovom slučaju, dakle smanjenjem potrošnje usisavača, EU do 2020. godišnje uštedjeti 19 TWh. To je usporedivo s potrošnjom 5,5 milijuna domaćinstava.
Dakako, samo usisavači neće riješiti problem ovisnosti o energiji ni zaustaviti klimatske promjene. Međutim, ako u obzir uzmemo sve proizvode za koje postoje minimalni preduvjeti vezani uz učinkovitost, sveukupno do 2020. godine možemo postići trećinu ciljanih ušteda (strategija 2020).
Štoviše, istraživanja (ECOFys) pokazuju znatne gospodarske koristi od provedbe direktive o ekodizajnu – 2020. godine mogli bismo godišnje trošiti 17 posto manje električne energije i 10 posto manje energije za grijanje. Novčano, to bi za 2020. godinu iznosilo 90 milijardi eura ili gotovo 280 eura po domaćinstvu u EU-u. Ovisnost o uvezenoj energiji također se smanjuje jer ta ista predviđanja pokazuju da bismo uvoz prirodnog plina mogli smanjiti za 23 posto, a ugljena za 37 posto.
Konačno, direktiva je osmišljena u suradnji s proizvođačima i svim ostalim dionicima. Uvođenje sličnih pravila za hladnjake dovelo je do znatnih ušteda – današnji hladnjaci puno su učinkovitiji u odnosu na hladnjake od prije dvadesetak godina. U praksi smo se uvjerili i u sposobnost brze prilagodbe proizvođača – dvije godine nakon uvođenja ekološke oznake za televizore sedamdeset posto televizora dobilo je ocjenu u najboljoj kategoriji. Ova će prilagodba, dakle, imati značajan učinak na potrošnju naših kućanstava, ali i puno dugoročnije djelovanje: utjecat će na naš učinak na okoliš te našu ovisnost o energiji – drugim riječima, na našu održivu budućnost.

Uredba o ekološkom dizajnu donesena je 13. srpnja 2013., a njezine odredbe na snagu su stupile 1. rujna 2014.: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013R0666&rid=2
Uredba o energetskom označivanju donesena je 3. svibnja 2013., a odredbe o označivanju na snagu su stupile 1. rujna 2014.: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2013:192:0001:0023:EN:PDFpretraživanje dostupnih prijevoda na prethodnoj povezniciEN•••