POČETNA

EMI Istanbul Kongres – aktivno sudjelovanje civilnog društva je ključni element za dobro upravljanje

Međunarodni Europski pokret (EMI), pozdravlja značajan napredak u angažmanu civilnog društva u zemljama

kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama za Europsku uniju. Poseb

no turski put modernizacije, otkako su postali zemlja kandidat za EU u 1999, je moćana i uspješna priča.

Zadnji kraj tjedna, od 11.-12. veljače 2011, više od 300 delegata civilnog društva, visoki stručnjaci i donositelji odluka su se okupili na kongresu Međunarodnog Europskog pokreta (EMI) u Istanbulu kako bi razgovarali na temu “Organizacije civilno društva su izazov tijelima javne vlasti: od političke predanost do aktivnog dijaloga ” i  razmjenili mišljenja o ulozi civilnog društva.

Štefan Füle, europski povjerenik za proširenje i susjedske politike, izjavio je da je “dobra vlada je bitan element u pravcu ispunjavanja političkih kriterija za sve zemlje koje imaju mogućnosti da se pridruži Europskoj uniji. To znači da civilno društvo mora biti uključeno u bilo donošenja odluka”. On je dodao da “u sudioničkoj demokraciji, uloga civilnog društva je od vitalnog značaja u osiguravanju alternativne perspektive i to povodom popunjavanju praznina ostavljenih od strane izabranih vlasti. Naš domaćin, Međunarodni Europski pokret, je najbolji primjer takve organizacije, stvaranja promjena kroz obrazovanje i dijalog s građanima i vladom diljem Europe “. On je zaključio da je “odgovornost vlada i europskih institucija kako bi se osiguralo da se uloga i utjecaj organizacija civilnog društva ojača i postane učinkovitija. Najvažnije je, pravo na slobodno izražavanje mišljenja, bez straha od kaznenog progona treba čuvati na jasan i nedvosmislen način”.

Pat Cox, predsjednik Međunarodnog Europskog pokreta, istaknuo je da “za vlade koje to rade potrebana je suglasnost upravljanja. To smo jasno vidjeli od nedavnih zbivanja u Egiptu i Tunisu. Turska i svoj model demokracije nastoje biti pozitivan igrač u cijeloj regiji. U tom smislu, Turska je sidro stabilnosti i Europskoj unij je u potrebna, kao regionalni partner, posebno nakon Jasmin-revolucije “.

Egemen Bağiş, turski ministar za pitanja EU i glavni pregovarač Turske u pristupnim pregovorima s Europskom unijom, izrazio je “da je se veća i proširena Europa može postići samo tako da Europska unija postane projekt naroda”. U tom kontekstu, “Uloga civilnog društva je pružiti ljudima nepristrane informacije i prenijeti njihove  zahtjeve vladi. Danas, Turska ima više od 100.000 aktivnih organizacija civilnog društva, koje djeluju u vrlo liberalnom okruženju, koje se odnose sa poštovanjem jedna prema drugoj i civilno društvo je postalo jedan od najvažnijih stupova Turske u EU odnose “. Međutim, i unatoč napretku koji je postignut, neke poteškoće su ostale kao što je liberalizacija viznog režima. Ministar je zaključio da  ”Turska računa na pomoć civilno društvu u prevladavanju predrasuda i za rješavanje preostalih problema”. On je dodao da “gdje postoji volja postoji i način. Turska ima volje i Europska unija može pokazati put “.

Govoreći u ime glavnog partnera Međunarodnog Europskog pokreta na Istanbul Kongresu, trećeg sektora Zaklade Turske (TUSEV), predsjednik Üstün Ergüder opisuje da je “sve više i više revolucionarnih inicijativa koje se mogu naći u trećem sektoru u Turskoj i da će TUSEV i dalje igrati ključnu ulogu u segmentu jačanju turskog civilnog društva”.

Staffan Nilsson, predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO), istaknuo je da je EESC kao ogledalo civilnog društva, organizacijama i zakonodavcima je promoviranje sudioničke demokracije i transparentnosti na svim razinama. Istaknuo je nekoliko mogućnosti društveno-gospodarske suradnje i pitao turske vlasti da “učine gospodarsko i socijalno vijeće Turske kao punopravno konzultativno tijelo, te da uključe i većinu članova iz organizacija civilnog društva”.

Predsjednik Međunarodnog Europskog pokreta Pat Cox sažeo je međunarodni dvodnevni sastanak s osvrtom na „4 S“,  Kongres Međunarodnog Europskog poketa u Ljubljani 2009 (Strategy – Strategija, Structure – Struktura, Sustainability – Održivosti i Standards for Open Government – Standardi za Otvorenu Vladu). Ljubljanska deklaracija osnovana 2009 omogućava okvir za razvoj organizacija civilnog društva u zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima.

Deklaracija Kongresa u Istanbulu (kompletni tekst će uskoro biti dostupan na web stranici Međunarodnog Europskog pokreta), a biti će sastavljena od “4 P”, kao oznaka za (Public Purpose – Javne namjene, Progress – Napredak, Payments – Plaćanje i Process – Proces).

  • Javne namjene: organizacije civilnoga društva služe kao facilitator, animator, upravljač, zastupnik i reformator. Oni su na temelju vizije, vrijednosti, uvjerenja i spremnosti da djeluju, što predstavlja ljudske potrebe.
  • Napredak: Promjena je vidljiva i napredak je postignut u Turskoj i državama Zapadnog Balkana. Novi pravni okvir priznanje i pravo na provjere kao pravo na udruživanje pružaju organizacije civilnog društva sa pravnim bazama u kojem je bolje okruženje za rad.
  • Plaćanja: financijska baza organizacijama civilnog društva dolazi iz različitih pozadina o izvorima financiranja. Trajni dijalog je potrebno između donatora i primatelja zajednice o prioritetima, onaj koji poštuje njihove uzajamne interese i sklonosti. Takav dijalog ne bi trebao biti isključivo na inicijativu donatora bez obzira da li pomoć filantropska ili javna.
  • Proces: Civilno društvo u svojoj ulozi u kojoj bi zastupnik trebao biti na čelu, temeljeći stajališta i činjenice konstituiranjem sebe na demokratskoj razini te ovim sredstvima graditi svoju vjerodostojnost

Što se tiče budućih akcije Međunarodnog Europskog pokreta, Pat Cox se još jednom vraća na temu liberalizacije viznog režima, ističući da je Međunarodni Europski pokret za pristupanje Turske u EU i sugerira kako bi se izbjegli dvostruki standardi proširenjem na Tursku, te liberalizacije već postojećeg viznog režima sa svim ostalim kandidatima ipotencijalnim kandidatima. On je obećao da će Međunarodni Europski pokret raditi na senzibiliziranju vlasti, medijima i drugim dionicima u pitanje viza.