POČETNA

Summit SEECP-a: Države jugoistočne Europe žele članstvo u EU, zabrinute “zamagljenom perspektivom”

JAHORINA, 9. srpnja 2019. (Hina) – Usporavanje procesa integracije zemalja zapadnog Balkana u strukture EU-a zabrinjavajuća je pojava koja može destabilizirati europski jugoistok ali i cijeli kontinent pa je nužnan novi poticaj koji bi oživio integracijski proces i osigurao njegov nastavak, ocijenili su u utorak predstavnici država članica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP).

Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić koja je predvodila hrvatsko izaslanstvo na summitu SEECP-a na Jahorini pokraj Sarajeva kazala je kako će Hrvatska ostati posvećena procesu suradnje u jugoistočnoj Europi i biti pouzdan partner svim državama regije.

“Interes Hrvatske je stabilnost i integracija jugoistočne Europe”, kazala je Bušić na summitu SEECP-a, regionalne inicijative koja povezuje trinaest država s ciljem jačanja regionalne stabilnosti i suradnje.

Bušić je prenijela stajalište Hrvatske po kojemu je perspektiva članstva svih država regije u EU iznimno bitna za njihov preobražaj te za njihovu stabilnost i sigurnost.

Kazala je kako stoga proces napredovanja tih država ka članstvu u Uniji mora biti nastavljen što se odnosi i na otvaranje i na dovršetak pristupnih pregovora sa zemljama kandidatkinjama za članstvo.

Bušić je istaknula kako Hrvatska snažno podupire europsku perspektivu BiH iako ta zemlja još nema kandidatski status a Tursku vidi kao “veoma bitnog partnera” u jugoistočnoj Europi.

“Proces proširenja ostaje jedan od naših prioriteta i nećemo oklijevati u njegovom jačanju”, kazala je Bušić najavivši kako će se to vidjeti i tijekom hrvatskog predsjedavanja Europskom unijom u prvoj polovici 2020.

Erdogan: kratkovidni populistički krugovi blokiraju proces proširenja

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je kako “kratkovidni populistički krugovi” unutar same Europske unije sada blokiraju proces proširenja te je upozorio kako na taj način proizvode rizik nove destabilizacije stanja na zapadnom Balkanu.

Najavio je kako će Turska nastaviti pružati potporu integraciji Balkana u euroatlantske institucije dodajući kako se ipak nada pozitivnim signalima poput otvaranja obećanih pristupnih pregovora EU-a s Albanijom i sa Sjevernom Makedonijom.

“Vjerujemo da će europski lideri podržati integraciju Balkana u EU”, kazao je Erdogan.

U govoru je izrazio žaljenje i zbog činjenice da unutar EU-a nema dovoljno sluha i odgovornosti za problem koji Turska ima u suočavanju s ilegalnim migracijama.

Kazao je kako je njegova zemlja utočište za čak četiri milijuna migranata i izbjeglica, poglavito za one iz Sirije a skrb o njima stajala je 37 milijardi dolara dok je EU pomogla sa svega 2,5 milijardi iako je upravo politika koju vodi Turska smanjila ilegalne migracije ka europskom tlu za više od 90 posto.

“Doprinijeli smo sigurnosti Europe a u tom teškom procesu nije bilo očekivane pomoći europskih prijatelja”, kazao je Erdogan.

Zastoj u procesu proširenja brine i druge kandidatske zemlje

Crnogorski predsjednik Milo Đukanović kazao je kako i njega brine zastoj u procesu europskih integracija Balkana ali i “obeshrabrujuće poruke s važnih europskih adresa”.

“Vjerujem da ćemo vrlo brzo morati otvoriti pitanje kakva je stvarna budućnost proširenja”, kazao je Đukanović dodajući kako su nedavni izbori za Europski parlament pokazali kako je perspektiva članstva otvorena ali i da za to nema jamstava.

Različita stajališta unutar EU-a o tome treba li se Unija širiti i kojom dinamikom opisao je kao “zabrinjavajuće zamagljivanje politike proširenja”.

Na sličnim je ocjenama inzistirao i predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski.

“Došlo je vrijeme za hrabre odluke za našu regiju”, kazao je makedonski predsjednik, izražavajući nadu kako će nova tijela EU-a prepoznati proširenje kao važno geostrateško pitanje bitno za suprotstavljanje drugim “malignim utjecajima” na području Balkana.

Albanski predsjednik Ilir Meta kazao je kako za njegovu zemlju europske integracije ostaju prioritet, dodajući kako se iskreno nada da će Unija otvoriti pristupne pregovore s Tiranom tijekom jeseni.

Meta je nastupio i kao zastupnik Kosova izrazivši žaljenje zbog nesudjelovanja te države na jahorinskom summitu. Ocijenio je da je to rezultat činjenice da neke članice SEECP-a “ne uvažavaju realnost”.

“Kako se možemo pretvarati da imamo uspješnu suradnju ako neki od sudionika rade sve da bi iz toga isključili druge”, kazao je Meta dodajući kako je vrijeme je da BiH “prihvati realnost i prizna neovisnost Kosova”.

Metin istup odmah je prouzročio reagiranje predsjednice vlade Srbije Ane Brnabić koja je albanskog predsjednika optužila da provocira jer inzistira na priznanju Kosova kao neovisne države.

“Ne bi trebalo koristiti provokacije kakve je koristio predsjednik Meta”, kazala je Brnabić, ustvrdivši kako Srbija nema ništa protiv suradnje s ”privremenim institucijama iz Prištine” ali bez prejudiciranja statusa Kosova.

Kazala je kako i Beograd želi da Sjeverna Makedonija i Albanija što prije otvore pristupne pregovore s EU-om jer Srbija i sama snažno podupire europske integracije kao najznačajniji mirovni proces.

Njena je ocjena kako u regiji trenutačno ima više negativnih nego pozitivnih procesa.

Predsjednik vlade Bugarske Bojko Borisov kazao je kako će se njegova zemlja kao članica EU-a nastaviti odlučno zalagati za integraciju svih drugih država regije u Uniju ali ih je istodobno pozvao da same učine više kako bi riješile uzajamne probleme.

“Srbija i Kosovo trebaju sjesti i konačno se dogovoriti o rješenju problema”, kazao je Borisov, dodajući kako i njegova zemlja ima problema u odnosima s Turskom no rješava ih i to kroz dijalog koji neprestano traje.

Članovi Predsjedništva BiH na skupu bez većih nesuglasica

Trojica članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine pred ostalim sudionicima SEECP-a nisu imali posebnih nesuglasica s tim da je Milorad Dodik inzistirao na potrebi bržeg rješavanja sporova s Hrvatskom i Srbijom, posebice oko pitanja granica i statusa imovine bosanskohercehovačkih tvrtki u Hrvatskoj dok su Željko Komšić i Šefik Džaferović pozvali na poštivanje odluka međunarodnih sudova u slučajevima ratnim zločina kao preduvjet pomirenja i trajne stabilnosti.

Dodik je kazao kako racionalizacija regionalnih inicijativa ima smisla jer se mijenjaju okolnosti no SEECP bi trebalo očuvati u postojećem obliku a bitno je i da podupire EU.

Sudionici jahorinskog summita na kraju su usvojili i deklaraciju kojom je potvrđena orijentacija država regije ka članstvu u EU-u, jačanju bilateralne i regionalne suradnje

Predsjedavanje SEECP-om u narednih godina dana od BiH preuzima Kosovo a Dodik je na završetku summita na Jahorini izrazio nadu kako će se dijalog između Kosova i Srbije nastaviti te omogućiti da taj proces nesmetano traje.