POČETNA

Španjolska vanjska politika bez bitnije promjene pod novom vladom – izvori

MADRID, 13. siječnja 2020. (Hina) - Španjolska vanjska politika neće se bitnije promijeniti kada je riječ o proširenju EU-a i statusu Kosova nakon što je izabrana nova ministrica vanjskih poslova Arancha González Laya, koja u ponedjeljak preuzima dužnost, rekla su za Hinu tri izvora iz ministarstva vanjskih poslova.

Španjolska je dobila prvu koalicijsku vladu u posljednjih 80 godina, u kojoj će biti većinski lijevi centar Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) i manji lijevi Unidas Podemos.

PSOE, premijera Pedra Sáncheza, na vlasti je od lipnja 2018., a u koaliciju je ušao nakon prijevremenih izbora u studenome, na kojima je pobijedio, ali nije dobio dovoljno glasova za samostalno formiranje vlade.

U petak je, na iznenađenje mnogih, ministrica vanjskih poslova postala Arancha González Laya (50), izvršna direktorica Međunarodnog trgovinskog centra (ITC). Ona nije članica niti jedne stranke te je nepoznata španjolskoj javnosti.

„Nitko nije očekivao njen izbor jer nije bila na popisu osoba o kojima se nagađalo. Prilično je nepoznata“, navodi izvor iz ministarstva.

González je pravnica te je bila direktorica ITC-a od rujna 2013. ITC je razvojna agencija Ujedinjenih naroda (UN) i Svjetske trgovinske organizacije (WTO), sa sjedištem u Genevi i s oko 300 zaposlenih. Prije toga je bila šefica kabineta Pascala Lamya, glavnog direktora WTO-a od 2005. do 2013, dok je od 2002. do 2004. bila glasnogovornica Europske komisije za trgovinu.

„Ne vjerujem da će biti puno promjene u politici. Možda na fokusu. Njen profil je izrazito tehnički, ekonomski. Zalaže se za multilateralizam i zagovornica je snažnije EU“, rekao je diplomat iz španjolskog ministarstva vanjskih poslova.

González je karijeru počela kao partnerica u jednom privatnom odvjetničkom uredu, savjetujući poduzeća u pitanjima trgovine, konkurencije i državnih potpora. Diplomirala je pravo na Sveučilištu u Navarri, na sjeveru Španjolske, a poslijediplomski studij iz europskog prava pohađala je na madridskom sveučilištu Carlos III.

Ona u ponedjeljak preuzima dužnost španjolske šefice diplomacije od Margarite Robles, koja je tu poziciju privremeno obnašala nekoliko tjedana nakon odlaska Josepa Borrella (72), bivšeg ministra vanjskih poslova, koji je u prosincu postao visoki povjerenik Europske komisije za vanjske poslove te ujedno potpredsjednik EK-a do 2024.

Bivši Borrellov suradnik u Madridu kaže kako ne vjeruje da će se “bitnije promijeniti linija koju je zacrtao Borrell“.

Španjolska želi veću ulogu unutar EU

Španjolski mediji procjenjuju da će njenim izborom vlada premijera Pedra Sáncheza biti usmjerenija na gospodarsku diplomaciju, napose nakon što Ujedinjeno Kraljevstvo napusti EU, a budu uspostavljeni novi trgovinski odnosi među njima. Madrid i London moraju pregovarati o gospodarskim i političkim odnosima vezano uz Gibraltar, britanski poluotok na jugu Španjolske.

Otkako su u studenome održani parlamentarni izbori te ni kada su PSOE i Unidas Podemos postigli koalicijski sporazum vanjska politika nije bila u fokusu. Unidas Podemos, koji je nekada bio blizak lijevim režimima u Venezueli i Boliviji, dosad nije sudjelovao u vlasti, a zadnja dva mjeseca nije postavljao zahtjeve većinskom PSOE-u u vanjskoj politici.

Španjolska kao velika zemlja namjerava nakon brexita zauzeti važniju ulogu u EU, zajedno s Francuskom i Njemačkom, budući da je u Italiji prisutan euroskepticizam, najavio je u lipnju za Hinu tadašnji šef diplomacije Borrell.

„Unutar EU-a je potrebno surađivati i zajednički razvijati europske ideje…“, rekao je Borrell u intervju za Hinu u Madridu. „Italija se očito pridružila zemljama Višegradske skupine, ima podijeljenu vladu, neizvjesnu ekonomsku situaciju. Mislim da to nije model za slijediti, za nikoga. Ujedinjeno Kraljevstvo istovremeno odlazi…Španjolska je s druge strane proeuropski nastrojena, oporavila se od gospodarske krize, vratila političku stabilnost pa ne bi bilo loše da preuzme veću ulogu u EU. To je već napravila, to već radimo“, dodao je.

Hrvatska je 1. siječnja preuzela šestomjesečno predsjedanje Vijećem EU-a, a španjolsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je dan kasnije kako tijekom tog razdoblja očekuje jačanje bloka od 28 zemalja.

„Hrvatska je jedna od relativno malih zemalja, demografski, no utjecajna jer se nalazi na granici sa zemljama poput Srbije, BiH, Crne Gore…koje traže politički izlaz u EU. S obzirom da je posljednja ušla, iskustvo Hrvatske se može prenijeti recimo u Srbiju“, izjavio je Borrell u lipnju.

Proširenje EU ‘da’, priznanje Kosova za sada ‘ne’

Španjolska se dosad zalagala za proširenje EU-a. „Sve zemlje Balkana vidim u budućnosti u EU. Europa neće biti kompletna dok joj se ne priključi i taj dio bivše Jugoslavije. No potrebno se pripremiti, ispuniti seriju kriterija“, rekao je bivši šef diplomacije Borrell.

Španjolska je, uz Slovačku, Grčku, Rumunjsku i Cipar, jedna od pet zemalja EU koja nije priznala nezavisnost Kosova od Srbije. Borrell je kazao da je to “pozicija države”, podsjetivši da i velike zemlje poput Kine i Indije imaju isto stajalište.  “No nismo veći papisti od samog Pape pa postignu li Srbija i Kosovo sporazum, mi ćemo mu se priključiti“, rekao je Borrell prije šest mjeseci.

Španjolska se protivi jednostranom proglašenju samostalnosti Kosova zbog zahtjeva katalonske vlade o odcjepljenju Katalonije od Španjolske. Španjolska vanjska politika bit će, kako se očekuje, usmjerena na promicanje jedinstva Španjolske u inozemstvu te suzbijanja pokušaja katalonske vlade da internacionalizira politički sukob između Madrida i Barcelone.