Razvoj pametnih sela financirat će se iz Europskog fonda za regionalni razvoj

STRASBOURG, 27. ožujka 2019. (Hina) – Članice Europske unije bit će obvezne izdvajati najmanje pet posto sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj od 2021. godine za razvoj pametnih sela, dok se sredstva unutar regionalne i kohezijske politike neće moći trošiti na fosilna goriva.

Europarlamentarci su u srijedu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojili stajalište prema kojemu se najmanje pet posto sredstava iz ERDF-a od 2021. godine mora usmjeriti na razvoj pametnih sela, odnosno oko 2,4 milijarde eura na razini EU-a. Povećava se i obvezno izdvajanje za održivi razvoj gradova s pet na 10 posto u odnosu na trenutno razdoblje.

Prijedlog Uredbe o Europskom fondu za regionalni razvoj (ERDF) i Kohezijskom fondu zastupnici su podržali uvjerljivom većinom.

“Svi smo u istom brodu: Europska komisija, Vijeće i mi u Europskom parlamentu. Zajedno se zalažemo za pametna sela i borimo s problemima depopulacije i nestanka ruralnih područja, zajedno pokušavamo pronaći odgovore na  demografske izazove, zajedno želimo izgraditi Europu jednakih mogućnosti i životnog standarda svih građana”, poručila je u utorak na plenarnoj sjednici hrvatska eurozastupnica Ivana Maletić (HDZ/EPP).

“Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond su ključni mehanizmi za razvoj EU-a i ni pod kojima okolnostima ne smijemo ograničiti pristup tim fondovima”, rekao je u raspravi slovenski eurozastupnik Franc Bogovič (EPP), koji je zajedno s mađarskim kolegom Tiborom Szanyiem (S&D) 2017. godine u EP-u pokrenuo Inicijativu ‘pametna sela’.

Razvoj pametnih sela podrazumijeva automatizaciju i robotizaciju poljoprivrede, prelazak na kružnu ekonomiju, digitalizaciju i korištenje obnovljivih izvora energije.

Sredstva u novom višegodišnjem financijskom okviru trebaju se iskoristiti za postizanje pametnije, zelenije i povezanije Europe te Europe koja uključuje i približava se građanima.

Fondovima se više neće financirati ulaganja u fosilna goriva, što je na raspravi u utorak kritizirao hrvatski eurozastupnik Zelenih Davor Škrlec.

“U ovom periodu je mnogo novca potrošeno u krive svrhe. Ulaganje u fosilna goriva, plinsku infrastrukturu, u sve ono što ne doprinosi provedbi politika koje smo dogovorili u EP-u, poput kružne ekonomije”, rekao je Škrlec.

Eurozastupnici su se složili da je nužno pojednostavljenje povlačenja sredstava iz europskih fondova, a kasnije i provedbe. Iako Komisija predlaže da se prioriteti određuju na nacionalnoj razini, Europski parlament smatra da su regije te koje najbolje prepoznaju svoje potrebe.

“Iznimno je važno nastaviti uklanjati nepotrebni administrativni i financijski teret na svim razinama, educirati lokalne i regionalne dionike te javnu upravu i učiniti sredstva dostupnija onima kojima su primarno i namijenjena”, rekla je hrvatska eurozastupnica Ruža Tomašić (ECR).

“Potreban je veći stupanj decentralizacije, fleksibilnosti i jači kapaciteti javne uprave u pripremi i provedbi projekata”, istaknuo je hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (SDP/S&D).

Kako bi se ostvarili svi ciljevi, uključujući smanjivanje razlika među državama članicama, od kojih su vidljivi primjeri bolja povezanost, bolji pristup zdravstvenim uslugama, čišći okoliš i slično, zastupnici ne podržavaju smanjenje proračuna kohezijskoj politici u novom VFO-u 2021.-2027.

“Neizvjesnost brexita i odbijanje nekih članica da izdvoje dodatna sredstva ne smiju ugroziti ciljeve kohezijske politike”, zaključio je Picula.

“Ti naši ciljevi moraju biti vidljivi i u EU proračunu i proračunskim instrumentima koje financiramo iz europskog proračuna. Zato je važno da upravo ova nova regulativa bude u skladu sa zadanim ciljevima i omogući financiranje projekata koji odgovaraju na potrebe naših građana i smanjuju razlike u razvijenosti država članica”, poručila je Maletić.

Očekuje se da će Europski parlament na jesen započeti pregovore s Vijećem o financiranju buduće regionalne i kohezijske politike EU-a.