Nova raspodjela pretpristupne pomoći EU-a temelji se na tematskim prioritetima

STRASBOURG, 27. ožujka 2019. (Hina) – Europski je parlament u srijedu usvojio izvješće o novom Instrumentu pretpristupne pomoći (IPA III) u razdoblju 2021–2027. za buduće članstvo u Uniji koji polazi od raspodjele pomoći po tematskim prioritetima, poput vladavine prava, migracija i okoliša.

Instrument pretpristupne  pomoći je glavni način financiranja potpore reformama u državama kandidatkinjama i potencijalnim državama kandidatkinjama, a to su BiH, Crna Gora, Srbija, Makedonija, Kosovo, Albanija i Turska.

Europski povjerenik za susjedstvo i proširenje Johannes Hahn u svom je govoru istaknuo da je ulaganje u IPA-u ulaganje u stabilnost, sigurnost i prosperitet Europe.

„Instrument pomaže našim partnerima da osnaže demokratske institucije, poboljšaju pravosuđe, reformiraju svoja gospodarstva, uvedu visoke EU standarde u području zaštite potrošača i okoliša. Od svega toga direktno profitiraju građani i poslovna zajednica država korisnica, ali i cijela EU“, poručio je Hahn.

Europski je parlament predložio 14,663 milijardi eura za instrument pretpristupne pomoći, dok je Komisija predložila 14 500 000 000 eura.

Hrvatska europarlamentarka Ivana Maletić istaknula je u raspravi utorak važnost raspodjele sredstava po državama korisnicama, a ne samo po tematskim prioritetima i prema potražnji na strani država.

„Naš cilj nije da države međusobno konkuriraju, natječu se za IPA sredstva, pa one koje su bolje da više i brže napreduju. Naš cilj je pomoći svim državama da budu uspješne i napreduju što brže u procesu pridruživanja EU-u “, rekla je Ivana Maletić u raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

Istaknula je kako “činjenica da države kandidatkinje i pristupnice napreduju različitom brzinom i da često zbog nedostatnih administrativnih kapaciteta nemaju pripremljene strateške dokumente i projekte”. Zbog navedenog se “ne slaže s izrečenim stavom da se IPA treba raspodijeliti samo po tematskim prioritetima, a po državama ovisno o potražnji odnosno spremnosti projekata”.

U svom završnom obraćanju povjerenik Hahn odgovorio je zastupnici Maletić da će uz tematske prioritete zadržati i indikativnu raspodjelu sredstava po državama korisnicama jer se slaže s aspektima koje je zastupnica istaknula, prenio je ured zastupnice u priopćenju.

Maletić je u Odboru za proračun Europskog parlamenta imenovana izvjestiteljicom za mišljenje na IPA III regulativu za razdoblje 2021.-2027.

Hrvatska europarlamentarka Željana Zovko istaknula je u raspravi u utorak da je IPA glavni instrument za postizanje mira i stabilnosti u područjima na koja se EU želi širiti, te istaknula važnost mjera za jačanje institucija i sigurnosti.

Europski je parlament u srijedu usvojio i izvješće o instrumentu za susjedstvo, razvoj i suradnju, kojom zahtijeva više sredstava za zaštitu ljudskih prava, demokracije i okoliša širom svijeta.

Instrumentom za susjedstvo, razvoj i suradnju EU daje financijsku potporu za promicanje vrijednosti, načela i interesa EU-a diljem svijeta.

Riječ je o tzv. vanjskom financiranju koje je podijeljeno na kategorije: ljudska prava, temeljne slobode i demokracija, organizacije civilnog društva i lokalna tijela, stabilnost i mir, globalni izazovi, potrebe i prioriteti u vanjskoj politici

„Primjena ove Uredbe mora se voditi načelima vanjskog djelovanja Unije, odnosno demokracijom, vladavinom prava, univerzalnošću i nedjeljivošću ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštovanjem ljudskog dostojanstva, jednakošću i solidarnošću te poštovanjem načela Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava“, stoji u tekstu, a izvješćem je predviđeno povlačenje sredstava, u slučaju pogoršanja stanja demokracije i vladavine zakona u određenoj zemlji.

Europski je parlament predložio povećanje sredstava za tu svrhu te traže 93,154 milijardi eura za period od 2021. do 2027. To je povećanje, u odnosu na prijedlog Komisije prema kojem je predviđeno 89,200 milijardi eura.

Prema prijedlog Europskog parlamenta, 45 posto sredstava bilo bi dodijeljeno za zaštitu okoliša i borbu protiv  klimatskih promjena.

„Politika razvojne suradnje Unije ujedno pridonosi ostvarenju ciljeva vanjskog djelovanja Unije, posebice podupiranju održivoga gospodarskog i socijalnog razvoja te razvoja zaštite okoliša u zemljama u razvoju, prvenstveno radi iskorjenjivanja siromaštva“, stoji u izvješću.

Zastupnici su zatražili da se Europski parlament “u potpunosti uključi u faze oblikovanja, izrade programa, praćenja i evaluacije instrumenata kako bi se zajamčila politička kontrola te demokratski nadzor i odgovornost financiranja Unije u području vanjskog djelovanja“.

U rezolucijama se traži i da Komisija, uzimajući u obzir relevantne rezolucije parlamenta, u cijelosti ili djelomično obustavi pomoć ukoliko zemlja korisnica ne poštuje načela demokracije.