Kreativna Europa: dvostruko više sredstava za kreativni sektor

STRASBOURG/ZAGREB, 29. ožujka 2019. (Hina) – Programu Kreativna Europa treba povećati sredstva i tako kreativnom sektoru kulture i medija omogućiti da se bolje nosi s izazovima tržišta i doprinese razvoju europske kulture koja odražava vrijednosti Unije, zaključili su zastupnici Europskog parlamenta na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

Europski parlament podržao je povećanje proračuna programa Kreativna Europa s 1,85 milijardi eura, koliko predlaže Komisija, na gotovo 3,6 milijardi za razdoblje 2021.-2027. godine. Većina zastupnika se složila kako dosadašnja sredstva nisu bila dovoljna za uspješnu provedbu programa te kako je niska uspješnost odvraćala sudionike od prijave.

“Moram naglasiti kako u konceptu programa Kreativna Europa imamo jedan velik problem – samo 20 posto projekata koji se prijave dobiju potporu. To znači da 80 posto, pa i dobro pripremljenih i vrijednih projekata, završi u smeću i to je najvažniji argument za povećanje financijskih sredstava za ovaj program”, rekao je u četvrtak na plenarnoj raspravi zastupnik EPP-a Bogdan Andrzej Zdrojewski.

Novi program Kreativna Europa zadržati će strukturu i ideju prethodnog programa, a kao glavni cilj ima povećati mobilnost umjetnika i kulturnih djelatnika, promicati suradnju i inovativnost europske audiovizualne industrije, te podupirati stvaranje europskih djela i promicati medijsku pismenost.

Programom je obuhvaćena i potpora za prevođenje književnih djela diljem EU-a, produkcija televizijskih sadržaja i videoigara, odnosno multimedijskih djela koja imaju veći potencijal prekogranične distribucije.

“Zanimljivo je to što će program podupirati unapređenje umjetničkih, ali i zanatskih, talenata te po prvi put uvrstiti konkretne mjere za promicanje prepoznavanja uloge žena u kulturnom i umjetničkom području kojih je još uvijek premalo na visokim pozicijama u kulturnim institucijama”, rekla je izvjestiteljica Odbora za kulturu i obrazovanje Silvia Costa (S&D).

Za razliku od prethodnih programa Kreativne Europe, pojedinci iz audiovizualnog sektora imat će jednake prilike za inovacije i promociju unutar mreža programa kao kreativci iz drugih umjetničkih sektora, a program će dodatnim mjerama težiti rodnoj uravnoteženosti i raznovrsnosti kako bi se svima pružila jednaka mogućnost i pravo na financiranje iz programa.

Predložena su tri kategorije po kojima će se dodjeljivati sredstva za projekte: visoka kulturna kvaliteta, utjecaj te kvaliteta i učinkovitost provedbe.

Novi program podržava i stajalište šireg pristupa umjetnosti i obrazovanju, odnosno napredak iz pristupa STEM (znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika) u pristup STEAM koji uključuje i umjetnost. Program bi se također trebao temeljiti na razvoju digitalnih medija i novom kontekstu područja u usporedbi s onim od prije sedam godina.

“Program prepoznaje kreativni i audiovizualni sektor kao dio digitalne ekonomije i digitalnog ekosistema na koje će utjecati i direktive o audiovizualnim medijskim uslugama kao i direktiva o autorskim pravima”, naglasila je Costa.

Inzistira se na važnosti uključivanja mlade publike, posebice kada je riječ o promicanju audiovizualnih djela koja se koriste zakonitim kanalima. Jedan od prioriteta programa je i medijska pismenost, a profesionalci koji se bave novim medijima također bi trebali imati veliku korist od programa.

Program Kreativna Europa inače se financira kroz tri sektora – kulturu, medije i međusektorske projekte. Potprogram MEDIA namijenjen je europskim filmašima, sufinanciranju producentskih tvrtki te za distribuciju audiovizualnih djela. Putem potprograma Kultura, financira se suradnja kulturnih djelatnika različitih zemalja, platforme za razvoj novih talenata, kao i nagrade za postignuća u kulturi među kojima je i inicijativa Europska prijestolnica kulture te Oznaka europske baštine.

I hrvatski su umjetnici u okviru potprograma MEDIA ostvarili značajna financijska sredstva, a prošle su godine korisnici iz Hrvatske ostvarili potporu od sveukupno gotovo 740 tisuća eura. Među njima se nalaze četiri hrvatska distributera, 14 kina, producentske tvrtke te filmski festivali poput Animafesta i Zagreb Film Festivala.

Iz programa za financiranje kulturnih projekata, Hrvatska je posebno uspješna bila u ostvarivanju projekta prevođenja knjiga suvremenih europskih autora na hrvatski jezik za što je osigurano gotovo 300 tisuća eura, a što je i dalje jedan od osnovnih ciljeva programa Kreativne Europe kao načina širenja kulturne baštine svih dijelova Europske unije.

Kao novost u programu, predlaže se izravno financiranje Orkestra mladih Europske unije i Europske filmske akademije bespovratnim sredstvima zbog iznimnog doprinosa europskoj kulturi. Orkestar mladih dobio bi sredstva za internacionalizaciju karijera mladih glazbenika i prekograničnu distribuciju europskih djela, dok bi Akademija dobila financije za promociju europske kinematografije, posebice Filmske nagrade LUX koju svake godine dodjeljuje Europski parlament za postignuća u europskoj kinematografiji.

“Europska unija napokon je shvatila da kreativni sektori uvelike doprinose povećanju europskog BDP-a, a istovremeno podupiru društvenu koheziju i kulturalnu raznolikost. Kultura i kreativne industrije predstavljaju oko 4,5 posto BDP-a Europske unije s velikim udjelom u digitalnoj ekonomiji, a nude i kvalitetne poslove za mlade ljude”, poručila je Costa.

“Kultura je četvrti stup održivog razvoja, no trenutno nemaju svi mogućnost pristupu ovakvom znanju i osobnom razvoju”, zaključuje talijanska zastupnica.