POČETNA

Ciljana ulaganja i inteligentna fiskalna politika uvjeti za modernizaciju gospodarstva – EU

BRUXELLES, 5. lipnja 2019. (Hina) – Zemlje Europske unije moraju “inteligentno” primjenjivati europske propise i pažljivo usmjeravati ulaganja kako bi osigurale uvjete za modernizaciju gospodarstva, poručila je u srijedu Europska komisija u proljetnim preporukama.

Europsko gospodarstvo raste sedmu godinu zaredom a uzlazni trend nastavit će se i u 2020. godini u svim zemljama članicama unatoč pogoršanim okolnostima i globalnoj neizvjesnosti, konstatira EK u priopćenju povodom predstavljanja proljetnog paketa preporuka u sastavu Europskog semestra.

Zaposlenost je u EU rekordno visoka a nezaposlenost rekordno niska iako su razlike među zemljama članicama, te regijama i pojedinim demografskim skupinama i dalje značajne, primjećuju u Bruxellesu.

Stoga bi članice EU-a trebale efikasnim reformama, pomno ciljanim ulaganjima i “odgovornom” fiskalnom politikom pripremiti teren za modernizaciju europskog gospodarstva.

“Posljednjim proljetnim paketom u našem mandatu potvrđujemo našu usmjerenost na inteligentnu primjenu Pakta za stabilnost i rast”, kazao je prema priopćenju povjerenik EU-a za ekonomske i financijske poslove, poreze i carine Pierre Moscovici.

“To znači da naše odluke ne bismo trebali temeljiti na mehanicističkoj ili legalističkoj primjeni propisa već na procjeni jesu li oni dobri za rast, radna mjesta i zdrave javne financije”, pojasnio je Moscovici.

U Komisiji posebno naglašavaju potrebu preciznijeg usmjeravanja ulaganja.

“Preporuke za zemlje EU-a u 2019. uključuju snažniji fokus na identificiranje i propisivanje prioriteta na razini pojedinih zemalja i posvećivanje posebne pozornosti razlikama među pojedinim regijama i područjima”, ističu u Komisiji.

Posebno važnu ulogu pripisuju obrazovanju, kako djece tako i odraslih.

“Svijet rada mijenja se velikom brzinom pa je ključno da zemlje članice drže korak s tim promjenama kroz reforme u početnom i obrazovanju odraslih, te na tržištu rada i u mehanizmima socijalne zaštite”, naglasila je povjerenica za zapošljavanje, socijalnu politikum, stručno obrazovanje i mobilnost radne snage Marianne Thyssen.

Najveći otpor prema preporukama o izmjeni porezne i zdravstvene politike

Konstatiraju da su zemlje EU-a od početka Europskog semestra 2011. godine primijenile više od dvije trećine preporuka. Najveći je napredak ostvaren u segmentu financijskih usluga i zapošljavanja.

Najmanje sluha zemlje članice imaju za preporuke o proširenju porezne osnovice, te za one na području zdravstvene skrbi i tržišnog natjecanja u uslužnom sektoru, navode u Komisiji.

Konstatiraju i da je postignut napredak u ispravljanju makroekonomskih neravnoteža, upozoravajući ipak da sve zemlje moraju provesti dodatne mjere kako bi poboljšale produktivnost, potaknule ulaganja i pojačale potencijalni rast.

Podsjećaju da su u veljači konstatirali makroekonomsku neravnotežu u Hrvatskoj, Bugarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Irskoj, Portugalu, Španjolskoj, Nizozemskoj, Rumunjskoj i Švedskoj.

Prekomjerna je neravnoteža utvrđena u Grčkoj, Italiji i na Cipru.

“Kao i u prethodnim godinama, navedeni slučajevi neravnoteže zahtijevaju daljnje izdvojeno praćenje u sklopu Postupka prekomjerne neravnoteže”, navodi se u izvješću.

Predlažu ujedno pokretanje postupka protiv Italije zbog prekomjernog proračunskog deficita. Postupak protiv Španjolske trebao bi biti obustavljen, smatraju.

Mađarska i Rumunjska trebale bi pak korigirati značajan otklon u javnim financijama u odnosu za zacrtane europske ciljeve, upozoravaju u Komisiji.