Ambicioznije mjere EU-a za smanjenje emisija ugljičnog dioksida u prometu

STRASBOURG, 27. ožujka 2019. (Hina) – Europski parlament zatražio je u srijedu na plenarnom zasjedanju ambicioznije mjere smanjenja emisija ugljičnog dioksida u sektoru prometa, odnosno smanjenje do 2030. emisija ugljičnog dioksida za 37.5 posto za nove osobne automobile i 31 posto za nova laka teretna vozila

Novi prijedlog dio je politike ambicioznijeg smanjenja emisija ugljičnog dioksida u prometu, koje je Europski parlament prihvatio u listopadu kada je dao podršku smanjenju za 20 posto do 2025. te 40 posto do 2030.

Europska komisija predlagala je smanjenje emisija za 30 posto.

Promet je jedini veliki sektor Europske unije u kojem razina emisija stakleničkih plinova i dalje raste, čime se neutraliziraju smanjenje koja su postigli drugi sektori u borbi s klimatskim promjenama, upozorava se u izvješću zastupnice Miriam Dalli.

Mjere teže smanjenju emisija ugljičnog dioksida za 37.5 posto za nove osobne automobile te smanjenju za 31 posto za nova laka teretna vozila do 2030, rekla je u raspravi na plenarnoj sjednici u Strasbourgu izvjestiteljica Dalli, članica Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D).

Sektor prometa odgovoran je za gotovo 30 posto emisija ugljičnog dioksida u EU-u, od čega 72 posto odlazi na cestovni promet. Europska unija želi smanjiti emisije iz prometa za 60 posto do 2050. u usporedbi s razinama emisija iz 1990. godine.

No ostvarivanje tog cilja otežava usporavanje smanjenja emisija ugljičnog dioksida u prometu koje je posljedica trenda povećanja mobilnosti stanovništva.

Prema infografici na stranicama Europskog parlamenta, promet je jedini među važnim sektorima Europske unije, poput energetike, industrijske proizvodnje i poljoprivrede, koji u odnosu na 1990. bilježi konstantan porast emisija ugljičnog dioksida.

Glavni zagađivači su osobni automobili koji čine 60 posto ukupnih emisija ugljičnog dioksida cestovnog prometa u Europi.

Kod novih automobila također je usporen rast učinkovitosti potrošnje goriva, pa su u 2017. automobili proizvodili u prosjeku 0,4 grama više ugljičnog dioksida po kilometru nego u 2016., stoji na stranicama Europskog parlamenta.

Prepreku smanjenju emisija ugljičnog dioksida predstavljaju i moguće društvene posljedice prelaska na čišći promet, poput gubitka radnih mjesta u sektoru automobilske industrije.

„Ako želimo ublažiti klimatske promjene bez negativnih posljedica po društvo, trebamo posebno podržavati radnike u europskoj automobilskoj industriji, što je ključni prioritet za mene i moju političke grupacije S&D-a“, naglasila je u raspravi izvjestiteljica Dalli.

Proizvođači čija vozila prosječnim emisijama prelaze granične vrijednosti morat će platiti naknadu za prekomjerne emisije. Europska komisija morat će do 2023. procijeniti treba li taj novac dodijeliti određenom fondu za prelazak na mobilnost s nultim emisijama, kao i za potporu usavršavanja radnika u automobilskom sektoru, objašnjava priopćenje za medije Europskog parlamenta.

Parlament je novom prijedlogu dao snažnu podršku s 521 glasom, dok su 63 zastupnika bila protiv a 34 suzdržana.