POČETNA

U ponedjeljak usmena rasprava pred Sudom EU-a oko arbitraže

ZAGREB, 7. srpnja 2019. (Hina) – Usmena rasprava pred Sudom EU-a povodom prigovora Hrvatske o nenadležnosti tog suda u sporu koji je Ljubljana pokrenula protiv Zagreba zbog navodne povrede europskog prava uzrokovane neprovedbom arbitražne odluke o granici održat će se u ponedjeljak.

Pred Velikim vijeće Suda EU-u u Luxembourgu održat će se usmena rasprava o tome je li taj sud nadležan za spor koji je pokrenula Slovenija, a ne o sadržaju slovenskih prigovora.

Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi da Hrvatska krši 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među državama članicama EU-a.

Slovenija tvrdi i da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, šengenskim propisima o kretanju osoba te direktivu o pomorskom prostornom planiranju.

Hrvatska je u prosincu prošle godine uputila podnesak Sudu EU-a u kojem je istaknula da Sud Europske unije nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom da između dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU-a, što bi bilo u nadležnosti Suda Europske unije.

Stajalište je Hrvatske da u ovom predmetu postoji spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovorima.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u priopćenju je najavilo da će Hrvatska Sudu EU-a argumentirano izložiti kako se tužba zapravo tiče smjera protezanja granice između Hrvatske i Slovenije na kopnu i na moru, odnosno konkretnije na pitanje jesu li Arbitražni sporazum i „arbitražna odluka“ valjani i jesu li uspostavili novu granicu.

“Kako Arbitražni sporazum nije dio prava EU-a, Sud EU-a nije nadležan tumačiti njegov pravni status kao ni status s njim povezane ‘arbitražne odluke’. Riječ je o pitanjima međunarodnog prava izvan sustava prava EU-a koja se rješavaju u okviru međunarodnog prava”, kaže se u priopćenju hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Bilateralni granični sporovi su izvan područja prava EU-a i izvan nadležnosti Suda EU-a. Hrvatska smatra da bi se obje strane trebale vratiti međusobnom dijalogu i bilateralnim pregovorima dogovoriti zajedničku državnu granicu. Samo tako se može doći do obostrano prihvatljivog i trajnog rješenja granice, dodaje Ministarstvo.

Za Sloveniju arbitražna presuda nije uopće pitanje, nego činjenica, dok Hrvatska govori o navodnoj arbitražnoj odluci.

Odluka Suda o hrvatskom prigovoru o nenadležnosti očekuje se u rujnu ili kasnije. Ako Sud prihvati hrvatski prigovor i proglasi se nenadležnim, postupak će biti okončan. U suprotnom, Sud bi onda počeo raspravu o sadržaju slovenskih zahtjeva.

Europska komisija se prošle odbila pridružiti slovenskoj tužbi, smatrajući da je to pitanje međunarodnog prava koje moraju riješiti uključene države.

Zbog toga se našla na udaru kritika u Sloveniji da se praktično i politički postavila na hrvatsku stranu i zanemarila vladavinu prava.

Komisija je u Sloveniji naročito oštro kritizirana nakon što je prošle godine njemački tjednik Spiegel objavio da je pravna služba Europske komisije u svojem mišljenju dala za pravo Sloveniji, ali je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker odbio to mišljenje staviti na dnevni red.

Predsjednik Suda EU-a Koen Lenaerts prošle je godine izrazio sumnju u pravni put koji je izabrala Slovenija. Lenaerts je savjetovao da bi bilo bolje umjesto pozivanja na članak 259, koristiti članak 273.

“Taj članak nudi mogućnost da članice pred sud EU-a iznesu međusobne sporove o predmetu koji se u strogom smislu ne tiče europskog prava, ali je za članice i za EU važan u širem kontekstu”, rekao je Lenaerts.

Ako se neki spor među članicama ne tiče konkretno prava Europske unije, onda se sud EU-a o njemu ne može očitovati, osim ako se same članice u tom sporu ne dogovore da mu problem zajedno iznesu u okviru postupka iz 273. članka Ugovora o funkcioniranju EU-a, pojasnio je Lenaerts.