POČETNA

Plenković: učinit ću sve da RH dobije odgovarajuća kohezijska sredstva

BRUXELLES, 8. veljače 2020. (Hina) – Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u subotu u Bruxellesu da će učiniti sve da Hrvatska u sljedećem sedmogodišnjem proračunu EU-a dobije odgovrajuća sredstva za kohezijsku politiku, koja su zamašnjak razvoja i investicija.

“Moramo učiniti sve da dobijemo što više u kontekstu kada je jedna velika članica, neto uplatiteljica Velika Britanija napustila Uniju. Učinit ćemo sve da budemo zadovoljni i kohezijska politika bude zamašnjak razvoja i investicija. Mi smom uz Portugal, jedna od onih zemalja u kojima europska sredstva u javnim investicijama predstavljaju najveći dio. Također, činjenica da smo samo sedam godina članica EU-a stavlja nas u poseban položaj i siguran sam da će to kolege uvažiti”, rekao je Plenković nakon razgovora s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom.
Plenković je u subotu preko sat i pol razgovarao s Michelom u sklopu priprema za predstojeći izvanredni sastanak na vrhu čelnika 27 zemalja članica, na kojem će pokušati dogovoriti proračun EU-a za razdoblje 2021-2027. Michel je sazvao izvanredni sastanak za 20. veljače.
Plenković je istaknuo da je njegova vlada u trenutku kada je 2016. preuzela mandat zatekla samo devet posto ugovorenih sredstava iz finacijske omotnice za Hrvatsku, od čega je bilo naplaćeno samo jedan posto.
“Danas smo na 86 posto ugovorenih sredstava i preko 31 posto je isplaćeno. To je stečeviina rada ove vlade na apsorpciji europskih fonodva, koji su poluga za razvoj poljopriverede, infrastrukture,  gospodarstva, za ravnomjerni regionalni razvoj. Posebni naglasak stavljamo na slabije razvijene dijelove Hrvatske, poput Slavonije i o njima ćemo voditi računa i u sljedećih sedam proračunskih godina. Želio bih da taj projekt bude jedan od naših svjetionika ravnomjernog razvoja Hrvatske i na tom tragu tražimo adekvatna sredstva za kohezijsku politiku”, rekao je Plenković.
Pregovori o sedmogodišnjem proračunu, Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) uvijek su teški i zahtjevni, a ovaj put su dodatno oteženi zbog odlaska Velike Britanije, koja je godišnje pridonosila europskom proračunu između 12 i 14 milijardi eura. Osim toga, pojavila se potreba za financiranjem novih izazova poput borbe protiv klimatskih promjena, pitanja migracija, izdavajanja za inovacije i digitalizaciju kako bi EU mogla pratiti tehnološki napredak na globalnoj razini.
Najprije se mora postići politički dogovor na razini šefova država ili vlada zemalja članica o ukupnom iznosu proračunskih sredstava za sljedećih šest godina i raspodjeli tih sredstava po pojedinim područjima. Za to se traže jednoglasna odluka i stoga je vrlo teško naći doći do konsenzusa. Trenutačno su pozicije vrlo udaljene između onih zemalja koje više uplaćuju u europski proračun nego što iz njega dobiju, od kojih neke traže da se izdavajanja u proračun ograniče na 1 posto bruto nacionalnog dohotka i zemalja prijatelja kohezije koje ne žele dobiti manje nego što su imaju u sadašnjem proračunskom razdoblju. Europska komisija je predložila izdvajanje od 1,114 posto BND-a, dok Europski parlament traži 1,3 posto.
Nakon što čelnici zemalja članica postignu konsenzus, onda se kreće u dogovoranje posebnih, sektorskih zakonodavnih akata, koji su potrebni za provedbu VFO-a i koji se donose u redovitom zakonodavnom procesu u kojem Europski parlament suodlučuje zajedno s Vijećem i u kojem se odluke donose kvalificiranom većinom.
“Mi imamo vrlo konstruktivan pristup i željeli bismo da se ovaj krupni dosje na razini šefova država ili vlada zaključi za vrijeme hrvatskog predsjedanja i da onda prionemo na pregovore s Europskim parlamentom o 40-tak zakonskih akata kako bi cijeli paket bio dogovoren do kraja godine i kako bismo onda počeli s operativnim programima i korištenjem sredstava od samog početka sljedeće godine”, rekao je Plenković.
Plenković je s Michelom također razgovarao i o proširenju, Konferenciji o budućnosti Europe, dogovoranju mandata za pregovore o budućim odnosima s Velikom Britanijom, Europskom zelenom planu.
“Govorili smo o tome da u ožujku popravimo onu štetu koja se dogodila u listopadu”, rekao je Plenković govoreći o samitu iz listopada prošle godine kada zemlje članice nisu postigle suglasnost oko otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Sada nakon što je Komisija objavila prijedlog nove metodologije pristupnih pregovora i pozitivnih signala iz Pariza, koji je bio glavni u blokadi otvaranja pregovora, može se očekivati poztivna ocjena za te dvije zemlje u ožujku.
“To bi stvorilo konstruktivnu i pozitivnu atmosferu na samitu EU-zapadni Balkan, 6. i 7. svibnja u Zagrebu”, rekao je Plenković.