Plenković: Pred Hrvatskom presudno desetljeće za članstvo u EU-u

ZAGREB, 4. veljače 2020. (Hina) – Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u utorak da je pred Hrvatskom presudno desetljeće za njezino članstvo u Europskoj uniji, jer će se tek nakon korištenja sredstava iz druge financijske perspektive moći podvući crta i reći koliko je napredovala u članstvu.

Plenković je to izjavio na konferenciji “Izazovi usvajanja novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) 2021. – 2027. i položaj kohezijske politike u novom proračunu”, koju su u okviru hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a i posjeta predsjednika Europskog revizorskog suda Klausa-Heinera Lehnea organizirali Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU-a i Ustanova za obrazovanje odraslih za Europske strukturne i investicijske fondove i programe Europske unije.

Pritom, istaknuo je važnost razvojnih ulaganja, između ostalog u infrastrukturu i poljoprivredu, koji dolaze iz Operativnih programa Konkurentnosti i kohezije, a bitnih i za cijelo desetljeće koje je pred nama.

Kada je riječ o početnoj poziciji Hrvatske u pregovorima o VFO-u, Plenković je apostrofirao specifičnu i posebnu poziciju Hrvatske kao zemlje koja je jedina od svih članica za sada koristila samo jednu financijsku perspektivu, kao i da je jedina koja je pretrpjela ratnu agresiju, imala ratnu štetu, praktički do potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2001. godine nije imala ugovorne odnose, kao niti makrofinancijsku pomoć, pretpristupne fondove, te je još u fazi lovljenja koraka” s onim članicama koje su duže u Uniji.

Podsjetio je da je u subotu u Portugalu sudjelovao na sastanku neformalne skupine Prijatelji kohezije, koja broji 17 zemalja članica neto korisnica europskog proračuna, koje poručuju da ne žele da modernizacija proračuna i financiranje novih izazova, poput klimatskih promjena, sigurnosti i inovacija, idu na uštrb kohezijske politike i ravnomjernog regionalnog razvoja pojedinih krajeva svih zemalja članica.

Plenković je izvijestio i da su u tijeku pripreme za bilateralne konzultacije ovaj tjedan u Bruxellesu s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, a u kontekstu izvanredne sjednice Vijeća, čiji je početak predviđen za 21. veljaču, gdje će se po prvi puta raspravljati o tzv. pregovaračkoj kutiji.

“Njome će konačno biti predstavljeni brojevi na temelju kojih ćemo prvo tražiti dogovor na razini članica, to jest na najvišoj razini šefova država i vlada, a potom će se, kada jednom postignemo dogovor, pregovori voditi i s Europskim parlamentom, kao i Komisijom”, pojasnio je Plenković, dodavši da je cilj da Hrvatska pokuša na inteligentan, kvalitetan i argumentiran način ostvariti svoje strateške ciljeve za proračun u idućih sedam godina.

Naime, u pregovorima o VFO-u postoje četiri pozicije koje se nastoji pomiriti. Europska komisija je predložila da proračun iznosi 1,11 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) EU-a, države neto-uplatiteljice traže oko 1 posto BND-a, a države iz skupine Prijatelji kohezije traže zadržavanje razine izdvajanja za poljoprivredu i kohezijsku politiku, zadržavanje iste razine nacionalnog udjela u sufinanciranju projekata, kao i da se ne skraćuje razdoblje za provedbu projekata. Naposljetku, Europski parlament je stajalište o novom zajedničkom proračunu prihvatio u studenom 2018. i ponovno potvrdio u listopadu 2019. godine, a zastupnici smatraju da novi višegodišnji proračun treba iznositi 1,3 posto BND-a.

Plenković ocjenjuje da će pregovori biti izuzetno zahtjevni, pri čemu je bitno da proračun bude donesen na vrijeme, kako operativni programi ne bi kasnili. Naime, pojašnjava predsjednik Vlade, kada se na razini Europskog vijeća postigne politički dogovor, pristupa se pregovorima o više od 40 zakonskih akata. Ocjenjuje da će taj proces trajati do kraja ove godine, dok postizanje temeljnog dogovora na razini članica priželjkuje za vrijeme hrvatskog predsjedanja.

“U tom pogledu ćemo biti angažirani u zaštiti hrvatskih interesa, da nam članstvo u Uniji u idućih 10 godina bude dodana vrijednost i glavni od zamašnjaka našega razvoja”, poručio je Plenković.

Plenković je dosadašnje hrvatsko predsjedanje EU-om ocijenio kao “poprilično dobro”, dodajući kako je prvih mjesec dana bilo izrazito intenzivno, pri čemu je između ostalog spomenuo aktivnosti oko brexita “što je s 31. siječnjem na uređeni način riješeno”.

Istaknuo je i važnost Europskog revizorskog suda za ukupno bolje funkcioniranje EU-a, s obzirom da mu je zadaća ne samo kontroliranje potrošnje sredstava europskog proračuna, već i da sa svojim stajalištima i savjetima unaprjeđuje i proces planiranja proračuna, njegova izvršavanja, kao i učinkovitost upravljanja.

Predsjednik tog suda Klaus-Heiner Lehne pojasnio je da sud, osim što kontrolira regularnost plaćanja, u smislu legalnosti i matematičke ispravnosti, u sve većoj mjeri obraća pažnju i na to postižu li plaćanja postižu svoju svrsishodnost, primjerice, bilježi li neka morska luka, u koju je uložen europski novac, veći dolazak brodova i roba.

Pavić: Iz EU proračuna Hrvatska u plusu 20,9 mlrd kn

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Marko Pavić izvijestio je da je Hrvatska dosad iz europskog proračuna primila 20,9 milijardi kuna više no što je uplatila članarine. Pritom, Hrvatska je dosad uplatila 22,4 milijarde kuna, a primila je 43,3 milijarde kuna.

U mandatu aktualne Vlade ugovorenost dostupnih sredstava iz financijske perspektive 2014.- 2020. podignuta je s 9 na 86 posto, pri čemu je oko trećine sredstava iz aktualne financijske omotnice i isplaćeno, a Pavić napominje da se aktualna omotnica može koristiti do 2023. godine, pa je stoga i siguran da će se sva sredstva iskoristiti.

Hrvatska članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić izjavila je hrvatsko predsjedanje dolazi u trenutku kada su pred EU-om veliki izazovi, što je vidljivo i u usvajanju novog europskog proračuna, koji će definirati smjer za idućih 10 godina.

U kontekstu vizije Europe 2030. godine, Sud je preporučio i definiranje europskog proračuna, kaže Maletić, pri čemu apostrofira važnost demografskih izazova, kao i klimatske promjene, u kontekstu kojih je Komisija donijela Europski zeleni plan.