Michel: Treba poslati jasnu poruku državama zapadnog Balkana

ZAGREB, 9. siječnja 2020. (Hina) – Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u četvrtak je u Zagrebu poručio kako Bruxelles mora poslati jasnu poruku zemljama zapadnog Balkana jer je to prilika da se demonstrira vanjski utjecaj Europske unije.

Novi predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, koji je u četvrtak stigao u Zagreb, kao jedan od prioriteta svog mandata često naglašava jačanje utjecaja Europske unije u svijetu.

U tu svrhu je ranije tijekom dana telefonski razgovarao i s iranskim predsjednikom Hasanom Rohanijem, tražeći ga da se pridržava nuklearnog sporazuma iz 2015. godine. Ovaj tjedan će zbog situacije na Bliskom istoku i Libiji posjetiti Egipat i Tursku.

Bivši belgijski premijer, najmlađi u povijesti te zemlje, u Zagrebu je na konferenciji za medije s hrvatski premijerom Andrejom Plenkovićem istaknuo kako EU “ne smije samo proučavati što će drugi odlučivati za nju, nego i postati igrač na međunarodnoj sceni”, jer je ipak riječ o ekonomskoj sili s više od 500 milijuna stanovnika koja mora “promovirati svoje vrijednosti i interese”.

U tom kontekstu je naglasio i kako EU “mora poslati jasnu poruku zemljama zapadnog Balkana jer je to prilika da se demonstrira vanjski utjecaj” Europe.

Naglasio je kako bi se slanjem takve poruke “spriječile poteškoće u budućnosti” i da EU želi ostati bliska sa zemljama zapadnog Balkana koje žele članstvo u Europskoj uniji.

Dio članica EU-a predvođenih Francuskom je na sastanku Europskog vijeća u listopadu odbilo otvoriti pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, zbog čega mnogi strahuju da bi vakuum koji je stvoren tom odlukom mogao otvoriti prostor za druge države koje žele utjecati na područje zapadnog Balkana.

Michel je u Zagrebu poručio da se zbog toga treba poslati snažan signal državama koje pretendiraju na članstvo jer je to važno i za stabilnost i sigurnost europskog susjedstva.

Plenković i Michel su na konferenciji u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici poručili kako će zajedno raditi na tome da se do zagrebačkog sastanka na vrhu koji će se u svibnju održati na temu proširenja otklone rezerve država koje su se usprotivile otvaranju pregovora.

Predsjednik Vijeća je istaknuo kako je do tada moguće i postići napredak o modernizaciji procesa pristupanja EU-u. Francuska je u listopadu bila rezervirana jer smatra da se Unija ne smije proširivati dok se ne poboljša sam proces odlučivanja u EU-u.

Plenković je dan ranije otkrio kako novi povjerenik za proširenje, Mađar Oliver Varhelyi, trenutno radi na dokumentu koji bi mogao izmijeniti metodologiju pregovora o pristupanju, što će “debirokratizirati proces pristupanja”.

Hrvatski premijer je u četvrtak istaknuo kako Hrvatska kao poznavatelj susjedstva može igrati veliku ulogu u pristupanju država zapadnog Balkana.

Postizanju konsenzusa po tom pitanju u Europskom vijeću neće odmoći ni iskustvo Michela iz Belgije, politički iznimno razjedinjene države u kojoj se sve odluke donose kompromisima nakon dugotrajnih pregovora.

VFO i brexit

Jedna od takvih tema u Europskom vijeću u nadolazećem razdoblju bit će i donošenje novog europskog proračuna, odnosno Višegodišnjeg financijskog okvira. Michel će trebati pomiriti stavove onih članica koje su neto uplatiteljice u europski proračun, pa time i žele da on bude “konzervativniji”, te novih članica koje insistiraju na održavanju razine kohezijske i poljoprivredne politike.

“To neće biti tehnička, nego politička odluka o tome koji su europski prioriteti”, rekao je Belgijanac, navevši kako VFO mora pronaći i ravnotežu između starih financijskih stavki i novih europskih prioriteta poput klimatskih promjena, digitalne politike ili migracija.

EU će odlaskom Velike Britanije izgubiti oko 60 milijardi eura u svojoj blagajni, podsjetio je Michel, ne skrivajući da slijede teški pregovori.

Plenković je naglasio kako će Hrvatska pritom tražiti da se u novom proračunu uzme u obzir i “specifični položaj Hrvatske”.

“Hrvatska je najmlađa članica EU-a, država koja je imala prigodu koristiti samo jednu europsku financijsku perspektivu”, rekao je premijer, dodavši kako “devedesetih nije imala niti predpristupne fondove, ni ugovorne odnose, ni makrofinancijsku pomoć” poput drugih država srednje i istočne Europe kojima su ta sredstva pomogla da razviju svoja gospodarstva. Uz to, Hrvatska je bila žrtva ratne agresije, rekao je Plenković.

Premijer je s Michelom razgovarao i o brexitu, a obojica su naglasila uvjerenje da će europske države biti jedinstvene u pregovorima o budućim odnosima između Bruxellesa i Londona, kao što su to pokazale i tijekom pregovora o sporazumu o izlasku.

Plenković je rekao da je Hrvatska spremna na završetak pravnih procedura u svezi izlaska Velike Britanije 31. siječnja, te kako se o pregovaračkom okviru o budućim odnosima počinje raditi već idući tjedan.

Sporazumom o razdruživanju dogovoreno je prijelazno razdoblje do kraja 2020. do kada Bruxelles i London trebaju postići dogovor o budućim odnosima. Plenković je istaknuo da može doći do produljenja tog roka, no podsjetio da to treba zatražiti britanska vlada.

Reuters je u srijedu pisao kako će britanski premijer Boris Johnson poručiti Europskoj komisiji da to neće učiniti.