POČETNA

Maletić: Hrvatska treba zagovarati jačanje kohezijske politike

ZAGREB, 1. travnja 2019. (Hina) – Europski parlament se u raspravi o prioritetima financiranja u Europskoj uniji usprotivio smanjenju sredstava za kohezijsku politiku Unije, a i Hrvatska se protiv smanjenja treba boriti tijekom svog predsjedanja Vijećem EU-a 2020. godine, istaknula je u razgovoru za Hinu hrvatska eurozastupnica Ivana Maletić.

Posljednjih mjeseci aktivnosti Parlamenta usmjerene su na usvajanje stajališta o novom višegodišnjem financijskom okviru 2021.-2027. Izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a gubi se oko 12 milijardi eura godišnje, no još nije poznato hoće li, kada i kako doći do brexita.

“Vodi se borba između novih prioriteta EU-a te kohezijske i poljoprivredne politike. Komisija povećava ulaganja u programe konkurentnosti (Obzor, COSME, LIFE, Erasmus), obranu, sigurnost, zaštite vanjskih granica, migracije, borbe protiv terorizma, a pritom ta sredstva osigurava tako da smanjuje kohezijsku i poljoprivrednu politiku te ruralni razvoj”, tumači Maletić.

“Europa se treba temeljiti na solidarnosti i međusobnom pomaganju, a to se ne može postići povećanjem razlika u razvoju članica”, primjećuje Maletić koja se kao članica Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku te zamjenica u Odborima za proračun i regionalni razvoj u trenutnom sazivu EP-a bavila kohezijskom politikom i europskim fondovima.

Europski parlament se protivi smanjenju sredstava za kohezijsku politiku i predlaže veći dugoročni proračun što je moguće ostvariti povećanjem uplata država, kaže hrvatska zastupnica.

“Za Hrvatsku bi to značilo dodatnih 50 milijuna eura u sedmogodišnjem razdoblju”, rekla je Maletić i ponovila da Hrvatska treba postaviti kao prioritet donošenje novog VFO-a.

“Ne smije se dopustiti da se pregovori razvuku do kraja 2020., odnosno na drugu polovinu 2020. kada rotacijsko predsjedništvo preuzima Njemačka, već Hrvatska treba tijekom predsjedanja prvih šest mjeseci sljedeće godine zauzeti čvrst stav o kohezijskoj i poljoprivrednoj politici”, upozorava hrvatska europarlamentarka i dodaje da se Hrvatska mora početi ozbiljno pripremati za novu omotnicu i odmah po dolasku 2021. biti spremna s novim projektima.

Pregovori u rukama novog saziva parlamenta

U ožujku je Europski parlament usvojio nacrt pravila financiranja novog Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda po kojima se, između ostalog, dio sredstava treba usmjeriti na razvoj pametnih sela, održivi urbani razvoj, stavlja se naglasak na pametniju i zeleniju Europu.

Trenutni saziv predlaže i tri puta veća sredstva za Erasmus plus, a Maletić kao ambasadorica EP-a navodi važnost tog programa za Hrvatsku.

“Važno nam je stjecanje najnovijih znanja i iskustava iz drugih država članica što omogućuje i ostvarivanje razvojnih skokova u gospodarstvu, a ne preuzimanje stare tehnologije i razvijanje korak po korak ponavljajući tuđe greške. Korištenjem mogućnosti koje pruža Erasmus plus možemo postići puno snažniji, konkretniji i gospodarski rast vidljiv u životu ljudi.”

No sva usvojena stajališta mogu pasti u vodu ako se bitno izmijeni saziv novog Europskog parlamenta, napominje hrvatska europarlamentarka.

Nastavak pregovora o većini tema vodit će novi saziv, a Maletić očekuje da za usvajanje pozicija neće biti dovoljna koalicija pučana i socijalista, već i liberala i zelenih.

“Sve što smo dogovorili u prvom čitanju ide u ruke novog parlamenta, a kakav će biti saziv novog parlamenta poprilično je neizvjesno”, smatra Maletić.

Maletić: suspenzijom EU novca zbog narušavanja vladavine prava zaustavit će se razvoj članica

Europski parlament je u siječnju podržao nacrt zakona prema kojemu će se omogućiti suspenzija EU fondova u članicama čije se vlade miješaju u pravosuđe ili ne rade na suzbijanju prijevara i korupcije.

Zastupnica ne podržava taj prijedlog jer nema jedinstvene primjene na sve države članice pa se, primjerice, Mađarskoj koja je neto korisnik sredstava iz EU-a mogu suspendirati veća sredstva nego Italiji koja je neto uplatitelj u proračun EU-a za iste nepravilnosti.

Suspenzija sredstava iz EU fondova neprimjeren je način kažnjavanja članica zbog narušavanja vladavine prava jer se time kažnjavaju građani Unije, a ne vlade, smatra Maletić.

“Sredstva iz EU fondova dobivaju krajnji korisnici, to nije novac za vladu kao u pretpristupnom razdoblju. Novac je za neprofitne organizacije, poduzetnike, poljoprivrednike, znanstvenike, mlade. Novcem iz EU fondova se jačaju demokratske promjene i razvoj države. Ako blokiramo taj novac, tu državu potpuno tjeramo s razvojnog puta”, smatra hrvatska eurozastupnica, čiji je prijedlog bio da u slučaju nepoštivanja vladavine prava svaka država plaća jednako.

“Za početak da se 0,2 posto BDP-a uplati kao kazna u proračun EU-a. Isti slučaj imamo u nepoštivanju makroekonomskih pravila, kad se ne poštuju ograničenja zadana za dug i deficit, ne provode reforme, ne rješavaju makroekonomske neravnoteže, država isto mora uplatiti 0,2 posto depozita koji, ako se ništa tijekom godine ne promijeni, postaje prihod proračuna EU-a. Tako se svaka država jednako kažnjava za istu nepravilnost, i proporcionalno razini razvijenosti “, rekla je Maletić.

O predloženom mehanizmu Europski parlament treba još pregovarati s Vijećem pri čemu bi mogli naići na otpor Poljske i Mađarske, zemlje koje su prve u redu za takve sankcije.

Budući odnosi EPP-a i Orbana

Pučani su u ožujku odlučili suspendirati mađarski Fidesz, što znači da Orbanova stranka ne može sudjelovati na sastancima EPP-a, nema pravo glasa i ne može predlagati kandidate za bilo kakve dužnosti.

“Švedska, Finska, Danska, Nizozemska i Luksemburg su među državama koje su htjele da se Fidesz izbaci iz EPP-a dok države poput Hrvatske, Italije, Slovenije i Poljske, pa čak i Francuske, zauzimaju stav da EPP treba imati svoju širinu i prihvaćati različitosti”, rekla je Maletić, ali napomenula da se nešto moralo poduzeti i odgovoriti na Orbanovu antieuropsku kampanju.

“Suspenzija je upozorenje kojim se nadamo promjeni i pozitivnom načinu djelovanja Fidesza, a ako se to ne dogodi, sljedeći korak bit će izbacivanje iz EPP-a”, zaključuje Maletić.

Kako bi vratili povjerenje EPP-a, Orban i stranka Fidesz moraju zaustaviti kampanju protiv Bruxellesa i riješiti problem protjerivanja Srednjoeuropskog sveučilišta iz Budimpešte.

Europski revizorski sud 

Maletić je 2017. bila izvjestiteljica za mišljenje o godišnjem izvješću o financijskim aktivnostima Europske investicijske banke (EIB) u kojemu je utvrdila da je između 50 i 60 zajmova išlo u pet najrazvijenijih zemalja EU, a nakon toga  je zatraženo da EIB promijeni način rada i pojača instrumente financiranja ulaganja u manje razvijenim članicama Unije.

HDZ-ova zastupnica privodi kraju mandat u Europskom parlamentu, a sredinom srpnja će preuzeti funkciju hrvatske članice Europskog revizorskog suda (ERS).

Europski revizorski sud nadzire potrošnju europskog novca, sjedište mu je u Luksemburgu, a aktualan hrvatski član je Neven Mates. Članove predlažu matične države članice, a imenuje ih Vijeće nakon savjetovanja s Europskim parlamentom na šestogodišnji mandat.

“Došlo je do idealnog poklapanja, od obrazovnog do profesionalnog backgrounda, do činjenice da sam bila u pregovorima pa znam kako Komisija funkcionira i provedenog vremena u Parlamentu, a ERS je poseban izazov i idealan nastavak poslova na kojima sam radila tijekom 14 godina u Ministarstvu financija”, rekla je Maletić.

Maletić odlaskom na novu funkciju oslobađa mjesto na listi HDZ-a za europske izbore koju stranka još nije objavila.