POČETNA

Komisija izostavila preporuku o mirovinskom sustavu, jer smatra da je izglasana reforma dobra

BRUXELLES, 5. lipnja 2019. (Hina) – Europska komisija smatra mirovinsku reformu u Hrvatskoj korakom u dobrom smjeru i stoga je to izostalo iz ovogodišnjih preporuka koje je objavila u srijedu, ističu stručnjaci u Komisiji koji su zaduženi za Hrvatsku.

“Izostavljanje jedne preporuke je prilično neuobičajeno, ali Komisija je još u veljači u svom izvješću za Hrvatsku ocijenila mirovinsku reformu pozitivnom i, iako i dalje ima problema u tom području, smatra je korakom u pravom smjeru”, ističu Komisijini stručnjaci.

Komisija je godinama tražila mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja, pomicanje dobi za odlazak u mirovinu i usklađivanje mirovina za posebne kategorije umirovljenika s općim mirovinskim pravilima.

Komisija je u veljači u izvješću za Hrvatsku pozitivno ocijenila mirovinsku reformu, koju je Hrvatski sabor izglasao u prosincu prošle godine.

Iz preporuka je ovaj put izostalo i uvođenje poreza na nekretnine, što je Komisija godinama preporučivala.

Stručnjaci objašnjavaju da je uvođenje toga poreza prvi put preporučeno 2014. godine kada je Hrvatska bila u postupku prekomjernog proračuskog deficita i imala rastući javni dug.

“Sada je stanje po tom pitanju znatno bolje i to više nije prioritet, što ne znači da Komisija ne bi pozdravila uvođenje takvog poreza”, ističu.

Europska komisija je u srijedu objavila proljetni gospodarski paket, koji uključuje preporuke zemljama članicama u pogledu proračunskih i reformskih mjera, a po prvi put je objavila i investicijske preporuke, svojevrsni investicijski vodič u koje sektore treba ulagati i koja su moguća uska grla za ulaganja.

Hrvatska je ove godine dobila četiri preporuke, a novost je preporuka o prioritetnim investicijskim potrebama za svaku zemlju članicu.

Hrvatskoj je preporučeno da u predstojećem razdoblju usmjeri investicije na istraživanje i inovacije, održivi urbani i željeznički promet, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i ekološku infrastrukturu.

Te preporuke se također temelje na izvješćima za svaku zemlju članicu koje je Komisija objavila u veljači.

U tom se izvješću kaže da prometna mreža u Hrvatskoj nije uravnotežena i da, za razliku od kvalitetne cestovne infrastrukture, željeznička znatno zaostaje za europskim prosjekom.

Komisija je ocijenila da “zastarjela i limitirana željeznička infastruktura” za rezultat ima slabu konkurentnost i lošu kvalitetu usluga zbog čega se sve više koriste drugi prometni modeli, u prvom redu cestovni.

Kao najkritičniji elementi koji nedostaju za dovršetak transeuropskih prometnih koridora, Komisija navodi dionice željezničke pruge Zagreb-Rijeka te Dugo Selo-Novska.

Što se tiče gradskog prijevoza, Komisija navodi da je on razvijen samo u nekoliko većih gradova, dok u ostalima nedostaje temeljna infrastruktura.

Kaže se da se u razdoblju 2014.-2020. investira u gradski promet u Zagrebu i Osijeku, ali da je javni prijevoz u druga dva velika grada – Splitu i Rijeci, kao i u manjim gradovima, “zastario i da ne zadovoljava postojeće potrebe, a kamoli povećanu buduću potražnju i da se ne može nositi s velikim sezonskim fluktuacijama”.

Problem je i vrlo mali udio obnovljivih izvora energije u prometnom sektoru, samo 1,6 posto posto 2016. godine, što je jedan od najmanjih udjela u EU-u. Cilj od 10 posto do 2020. je daleko od ispunjenja.

Što se tiče ulaganja u istraživanje i razvoj, Hrvatska tu stoji jako loše. Investicije u istraživanje i razvoj 2017. godine iznosile su 0,86 posto BDP-a, a na temelju postojećih trendova Hrvatska neće dosegnuti svoj cilj da do 2020. poveća ulaganja u tom području na 1,4 posto BDP-a.

Komisija navodi da je Hrvatskoj potrebno poboljšanje energetske efikasnosti. Tu se kao primjer ističe slaba toplinska izoliranost stanova, koji su u prosjeku stari 20 godina, kao i da je Hrvatska treća u EU-u po potrošnji energije za rashlađivanje.

Što se tiče obnovljivih izvora energije, Hrvatska je već dosegnula svoj cilj za 2020. godinu, ali postoji potencijal za još već korištenje vjetra i sunca. Udio obnovljivih izvora 2016. godine iznosio je 23,8 posto, ponajviše zahvaljujući hidroelektranama, dok je europski prosjek 17 posto. Postavljeni cilj za udio obnovljivih izvora do 2020. bio je 20 posto.

Potrebe ulaganja u ekologiju temelje se na ocjeni o slabom pomaku od odlaganja otpada prema odvojenom sakupljaju i recikliranju.

U izvješću iz veljače se kaže da su pogledu stvaranja povoljnijeg okruženja za investicije provedene neke mjere na smanjivanju parafiskalnih nameta i administrativnog tereta, ali da i dalje opstaju slabosti u javnoj upravi i pravosuđu koje ometaju pružanje usluga poduzećima, uključujući kompliciranu registraciju poduzeća i dugotrajne postupke u građanskim i trgovačkim predmetima na sudovima. Također se kaže da je ulaganje u digitalno gospodarstvo ograničeno zbog slabog korištenja širokopojasnog interneta velikih brzina, unatoč širokoj dostupnosti, te iznimno malom korištenju ultrabrzih širokopojasnih veza.