Investicijski potencijal InvestEU-a 650 milijardi eura

ZAGREB, 11. studenoga 2019. (Hina) – InvestEU novi je program Europske komisije koji će poduzetnicima pružiti nove i povoljnije izvore financiranja, a čiji ukupni investicijski potencijal doseže 650 milijardi eura, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji “InvestEU: Poticaji investicijama i očekivanja od hrvatskog predsjedanja EU”.

Konferenciju su organizirali Europska investicijska banka (EIB), predstavništvo Europske komisije (EK) u Hrvatskoj, Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hanza Media.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da je program InvestEU nastavak i proširenje strateškog plana za ulaganje EU-a, poznatijeg kao Junckerov plan, koji bi trebao objediniti niz financijskih instrumenata.

Ukupna procijenjena financijska mogućnost programa doseže 650 milijardi eura, ističe Marić i nada se da će dio tih sredstava biti uložen u Hrvatsku.

Četiri su ključna područja provedbe programa: održiva infrastruktura, investicije, inovacije i digitalizacija, malo i srednje poduzetništvo te socijalna uključenost i kohezija.

Za poduzetnike najvažnija je jamstvena shema, koja kroz jamstva i poticaje otvara dodatne izvore financiranja, na dulju ročnost i po povoljnijim uvjetima, kako bi se dodatno stimulirala investicijska aktivnost.

Nadalje, navodi Marić, platforma InvestEU imala bi i savjetodavnu ulogu, u sklopu koje bi stručnjaci poduzetnicima pomagali u pripremi i provedbi projekata, dok je kao treći ključni segment novog programa predviđen i portal, koji će sažimati sva ulaganja.

Unatoč tome što su pregovori o višegodišnjem financijskom okviru i dalje u tijeku, Marić kaže kako bi bilo dobro da budu okončaju za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om, no ako i ne budu kaže da se to može očekivati uskoro, kako bi program mogao zaživjeti početkom 2021. godine.

InvestEU pruža 47,5 milijardi eura garancija za ulaganja

Kada je riječ o jamstvenom fondu InvestEU-a, on će privatna i javna ulaganja poticati s 47,5 milijardi eura garancija, kaže voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev.

Kaže da su zahvaljujući Junckerovom planu ulaganja u Europi na pretkriznoj razini te stabilno rastu, a zaključno s listopadom ove godine tim planom širom Europe pokrenuta su dodatna ulaganja od više od 440 milijardi eura i otvoreno 1,1 milijun radnih mjesta.

Ukupno financiranje za Hrvatsku do listopada ove godine iznosilo je 284 milijuna eura i potaknulo 1,1 milijardu eura dodatnih ulaganja, navodi Zlatev.

Voditelj zagrebačkog ureda EIB-a Anton Kovačev kazao je kako treba što bolje pripremiti poduzetnike za korištenje mogućnosti koje pruža InvestEU. Pritom je želja posebno podupirati inovatore, jer su oni među najbrže rastućim poduzećima te značajno podižu konkurentnost hrvatskog gospodarstva na globalnom tržištu.

EIB-ova podrška ulagačima u Hrvatskoj trenutno premašuje vrijednost od šest milijardi eura, dodao je.

Horvat: za digitalizaciju 600 milijuna kuna 

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat rekao je da je razvoj digitalizacije u realnom sektoru samo ove godine potaknut sa 600 milijuna kuna bespovratnih europskih sredstava. Ističe da se prava transformacija događa u ovoj godini, što bi se već iduće godine trebalo odraziti na hrvatsku poziciju na ljestvicama konkurentnosti.

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Marko Pavić ustvrdio je da je Hrvatska u zadnjim godinama učinila značajne iskorake u apsorpciji europskih sredstava, pa je tako ugovorenost skočila s devet posto na gotovo 80 posto, a isplaćeno je više od tri milijarde eura sredstava.

Predsjednik HGK Luka Burilović poručio je da je predsjedanje EU-om prilika za gospodarski rast. Smatra da je to dobar trenutak da se Hrvatska “skine s trona zemlje propuštenih prilika” te da svjetla međunarodne pozornice iskoristi kako bi pokazala svoje potencijale, koji se ogledaju u stručnosti, znanju i kvalitetnim proizvodima.

“Ovo je prilika da pokažemo da je Hrvatska domovina Vrančića, Tesle, Vučetića i brojnih drugih koji su svojim izumima mijenjali svijet na bolje”, kazao je Burilović, koji je istaknuo i nove generacije onih koji guraju naše gospodarstvo u novo, digitalno doba, navevši primjere tvrtki Rimac Automobili, Altpro, DOK-ING i Šestan Bush.