Europarlamentarci Zelenih: za stanje na granici s BiH odgovorne su sve članice EU-a

ZAGREB, 7. veljače 2020. (Hina) – Sve članice EU-a prešutno podržavaju kršenja ljudskih prava migranata na hrvatskoj granici, ocijenili su u petak razgovoru za Hinu zastupnici kluba Zelenih u Europskom parlamentu nakon sastanka s ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićom koji odbacuje da takva kršenja postoje.

Izaslanstvo koje je vodilo troje zastupnika europarlamentaraca Zelenih u petak se u Zagrebu sastalo s ministrom Božinovićem, pučkom pravobraniteljicom Lorom Vidović i predstavnicima civilnih udruga, a u subotu će posjetiti i Bosnu i Hercegovinu kako bi se upoznali s migrantskom situacijom na granici BiH i Hrvatske.

Njemački zastupnik Erik Marquardt ocjenjuje da su za situaciju na hrvatskoj granici krive sve članice EU-a, i napomenuo da izaslanstvo nije tu “da se krivi Hrvatska policija” jer je stanje “rezultat pritiska iz cijele Unije”.

“Granične države poput Hrvatske, Grčke i Italije moraju se nositi s dolascima migranata, a odgovornost trebaju dijeliti i druge članice EU-a, što danas nije slučaj”, smatra nizozemska zastupnica Tineke Strik koja je istaknula da je sadašnji tretman prema migrantima “u interesu svih članica”.

U razgovoru za Hinu europarlamentarci su istaknuli da su u ministarstvu i u razgovoru s pravobraniteljicom i udrugama dobili potpuno suprotne informacije – prvi negiraju kršenja ljudskih prava migranata, dok su drugi iznijeli niz tvrdnji i svjedočanstava ljudi s terena koji to navodno potvrđuju.

“Bilo nam je važno da ne pričamo samo u Europskom parlamentu, nego da se upoznamo sa situacijom”, rekla je Saskia Bricmont, zastupnica Zelenih iz Belgije i ocijenila kako je “kod Hrvatske problematičan način na koji se odnosi prema migrantima i što čini pushbackove”, odnosno prisilno vraća migrante koji su već ušli u Hrvatsku natrag preko granice u BiH.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kazao je da je na sastanku s izaslanstvom Zelenih u petak istaknuo kako Hrvatska zakonito štiti granice te istovremeno humano postupa prema svima kojima je pomoć uistinu potrebna.

“Nema govora o nasilju nad migrantima. Riječ je o prigovorima koji dolaze isključivo s lijevog političkog spektra, a nitko o tome nije pokazao ni jedan relevantan dokaz”, rekao je Božinović Hini.

Ipak, istaknuo je da hrvatska policija istražuje sve takve prigovore te da su ravnatelj policije i načelnik uprave za granicu na sastanku dali odgovore na sva postavljena pitanja.

Saskia Bricmont je nakon sastanka u ministarstvu unutarnjih poslova ocijenila da situaciju na granici između Hrvatske i BiH objašnjava činjenica da Europska unija nema stvarnu zajedničku politiku azila i migracija.

“To objašnjava, ali ne opravdava način na koji se vlada ponaša u ovoj situaciji. Imaju pritisak drugih vlada članica i Europske komisije da zaštite granice”, što rezultira kršenjem ljudskih prava, ustvrdila je Belgijanka.

Belgijska zastupnica je naglasila potrebu “zajedničkog i solidarnog pristupa” europskih članica.  “Drugim članicama je lagano oslanjati se na granične države i zatvarati oči za kršenje prava ako su njihove zemlje sigurne”, smatra Bricmont.

I ministar Božinović je ocijenio kako Europa mora tražiti zajednički odgovor na problem ilegalnih migracija.

“I u Europskom parlamentu nedavno sam rekao da Europa mora naći odgovor na ovu situaciju. Nesretne su situacije, poput nedavno zabilježene na mađarskoj granici gdje je petstotinjak migranata tražilo da im se otvore vrata jer žele ići u Njemačku. Stoga apeliramo na sve koji mogu pomoći da migrantima ukažu na rizike ovakvih kretanja. To je humani poziv da ne idu svjesno kršiti zakone zemalja koje su na migrantskoj ruti”, kazao je Božinović.

Iako ističe da Hrvatska neće dopustiti ilegalne migracije, kaže da će kao i do sada poštivati sve obveze vezane uz međunarodnu pomoć, ali isključivo onima kojima je stvarno potrebna.

“Tu se suočavamo i sa zlouporabom instituta azila jer najveći broj onih koji u Hrvatskoj zatraže azil, a prošle godine ih je bilo oko 2000 za vrijeme dok čekaju da im se donese rješenje samostalno ili uz pomoć krijumčara napuste Hrvatsku i idu dalje prema onim državama koje su njihova krajnja destinacija.

Europa mora odlučiti što hoće s tim ljudima kako bi ostala vjerna svojim načelima humanizma i vladavine prava. Svi koji migrantima daju lažnu nadu da mogu bez problema i ilegalno doći do Njemačke, Francuske ili Italije ne poštuju europske vrijednosti i suprotno svojim deklarativnim najmerama djeluju nehumano”, zaključio je Božinović.

Promatrački mehanizam

O ulasku Hrvatske u šengenski prostor odlučivat će Europsko vijeće, odnosno svaka članica pojedinačno, a Europski parlament tu ima samo savjetodavnu ulogu. No, troje zastupnika se slaže da je moguće i potrebno izgraditi pritisak kako bi se poštivala ljudska prava, što će se dogoditi već i idućeg tjedna kad će se o temi vanjskih granica razgovarati na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

Predstavnici Zelenih, koji u Europskom parlamentu imaju 68 zastupnika, otprilike 10 posto, u subotu putuju na granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, gdje će posjetiti graničnu policiju obaju zemalja.

Europska komisija je prošle godine ocijenila kako Hrvatska ispunjava uvjete za pristup zoni Schengena a 2018. je Hrvatskoj dala sredstva za  neovisni promatrački mehanizam koji treba potvrditi poštivanje ljudskih prava i postupanje u skladu sa zakonima EU-a na hrvatskoj granici. Komisija je predvidjela da se u ocjenu ispunjavanja tih uvjeta uključe i civilne udruge i pučka pravobraniteljica.

Troje zastupnika, koji su članovi Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove EP-a, je na temelju razgovora u petak, međutim, zaključilo kako ne postoji neovisni mehanizam kojim bi se nadziralo poštivanje ljudskih prava u radu policije.

Strik naglašava kako on zapravo ne funkcionira jer nije omogućen pristup zelenoj granici, ograničen je pristup postajama granične policije i njihovim dokumentima.

Marquardt je rekao da je iz susreta s ministrom “postalo vrlo jasno da ne postoji mogućnost da promatrači dođu na granicu i nadziru rad granične policije”.

“Ministarstvo je reklo da to nije moguće iz sigurnosnih razloga. No ako idete s dvadeset naoružanih policajaca u šumu, to nije neka opasna situacija”, rekao je.

“MUP tvrdi da nema ilegalnih pushbackova. Ako ih nema, što onda kriju?” i zašto ne implementiraju mehanizam nadzora, pita se Nijemac.

Zastupnici Zelenih traže potpun pristup informacijama jer je sve ostalo “vrtnja u krug” i suprotstavljanje riječi vlasti protiv tvrdnji nevladinih udruga.

Ističu i kako je važno da svoj nadzor na granici izvrši i Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA), kako bi postojao i izvještaj o humanitarnoj situaciji i od jedne europske institucije, a ne samo nevladinih udruga.

Njemački zastupnik Marquardt izrazio je zabrinutost tvrdnjama pravobraniteljice da je ranije imala veći pristup dokumentima, zbog čega je spriječena raditi svoj posao, pa je dodao da bi hrvatsko kršenje ljudskih prava moglo i ugroziti ulazak u šengenski prostor.

Strik je istaknula da ima dojam da Europska komisija vrši veći pritisak zbog “nadzora granice nego poštivanja ljudskih prava”, te da bi to tijelo trebalo iskoristiti želju Hrvatske da uđe u šengenski prostor osnaživanjem uloge pravobraniteljice.

“Pomalo je čudno da pokušavamo uvjeriti Komisiju da radi svoj posao – da od članica zahtijeva da poštuju europske zakone”, kazao je Marquardt.

Stvaranje pritiska

“Trebamo graditi koalicije. S FRA-om trebamo uvjeriti Komisiju da to nije pravi put, moramo smisliti novu zajedničku politiku azila s više solidarnosti kako bi se smanjio pritisak na granične države, te se treba pridobiti javno mišljenje. Da ljudi pitaju – događa li se ovo u ime Europe?”, poručila je Strik.

“Ako dobijemo javnost uz sebe, vlade se moraju mijenjati”, smatra nizozemska zastupnica.

Bricmont se složila kako su ključni europski građani.

“Vlade uvjeravaju ljude da smo mi i dalje u migrantskoj krizi, što nije istina. Kad vidite brojke, one se smanjuju, no prijeti nam humanitarna kriza”.