POČETNA

OKRUGLI STOL: PROMJENA KLIME – NAJVAŽNIJI IZAZOV ZA ČOVJEČANSTVO

 

Europski pokret Hrvatska i Europski dom Zagreb održali su dana 07. veljače 2017.g. okrugli stol na temu: Promjena klime – najznačajniji izazov za čovječanstvo. Na okruglom stolu sudjelovali su: prof.dr.sc. Branko Grisogono  (Prirodno – matematički fakultet, Geofizički odjel), dr.sc. Nataša Strelec  Mahović  (Državni hidrometeorološki zavod), dr.sc. Vladimir Jelavić, dipl.ing. (EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša) i gosp. Tomislav Tomašević (Institut za političku ekologiju).

 

Klimatske promjene vjerojatno su najznačajniji izazov čovječanstva u ovom stoljeću i potežu za sobom dvije (paralelne) opcije djelovanja – strategije ublažavanja negativnih utjecaja na okoliš i strategije prilagodbe nezaustavljivim promjenama koje su već počele.

 

Svakim danom sve više smo suočeni s posljedicama svojeg dugogodišnjeg nastojanja da okoliš podredimo i prilagodimo svojim potrebama. Od svih ekoloških tema najviše prostora zauzima globalno zatopljenje. Tako se moglo čuti da je u zadnjih stotinu godina, između 1906. i 2006. godine, prosječna temperatura Zemljine površine porasla za 0.6-0.9 °C, a brzina porasta temperature se gotovo udvostručila u posljednjih 50 godina. Da se u 20. stoljeću, zbog otapanja leda, razina mora povisila za 17 cm. Da se površina ledenjaka (glečera) diljem svijeta smanjuje, baš kao i površina arktičkog ledenog pokrova (za 2.7 % godišnje od 1978. godine). Da je rupa u ozonskom omotaču u travnju 2011. godine dostigla rekordnu veličinu. Da je prosječna razina CO2 u 2010. godini iznosila je 389.78 ppm što je više nego što je ikad zabilježeno u zadnjih 420 000 godina.

 

Ako čovjek ovom brzinom nastavi smanjivati prozirnosti Zemljine atmosfere za infracrveno zračenje, zbog učinka staklenika doći do katastrofalnog povećanja prosječne temperature Zemljine površine.

 

Na okruglom stolu je zaključeno da su ljudske aktivnosti gotovo sigurno glavni uzrok zatopljenja koje se primjećuje od sredine 20. stoljeća te smatraju da je porast za 2 °C u odnosu na temperaturu iz predindustrijskog doba granična vrijednost nakon koje postoji mnogo veći rizik da će doći do opasnih i potencijalno katastrofalnih promjena okoliša na svjetskoj razini.