POČETNA

Ugovori i sporazumi

Trojaka se struktura EU zadržala do danas, usprkos kasnijim izmjenama

Novu etapu u razvoju europske integracije obilježit će:
Ustavni ugovor (http://european-convention.eu.int/bienvenue.asp?lang=EN&Content)
Bude li usvojen, EU će izgubiti trojaku strukturu, no zadržat će različitu narav ovlasti koje su joj države dodijelile.

Rimski ugovori (The Treaties of Rome/Les traités de Rome)
Rimskim ugovorima, potpisanima 1957. godine u Rimu, osnovane su Europska ekonomska zajednica (EEC) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom). Njima je ustanovljena carinska unija između zemalja Europske zajednice za ugljen i čelik (Belgije, Francuske, Italije, Luksemburga, Nizozemske i Njemačke) i postavljeni su ciljevi stvaranja zajedničkog tržišta koje bi osiguralo slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala. Euratom je postavio ciljeve razvoja u području korištenja nuklearne energije u šest država članica. Institucije nastale Rimskim ugovorima te Ugovorom o Europskoj zajednici za ugljen i čelik (1952.) ujedinjene su u Ugovoru o spajanju iz 1965. (Merger Treaty/Traité de fusion). Stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji, Europska ekonomska zajednica preimenovana je u Europsku zajednicu, a Ugovor o EEZ postao je Ugovor o Europskoj zajednici.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (Stabilisation and Association Agreement/L’accord de stabilisation et d’association)
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju nova je generacija europskih sporazuma ponuđena zemljama jugoistočne Europe u sklopu procesa stabilizacije i pridruživanja. Sporazumom se uređuju opća načela, politički dijalog, regionalna suradnja, slobodno kretanje roba, kretanje radnika, osnivanje pravnih osoba, pružanje usluga i kapitala, usklađivanje zakona, provedba zakona i pravila tržišnog natjecanja, pravosuđe i unutarnji odnosi, politike suradnje i financijska suradnja. Ciljevi su tog sporazuma: razvijanje političkog dijaloga između Unije i zemlje potpisnice sporazuma, početak postupnog usklađivanja nacionalnog

Ugovor o Europskoj uniji/Ugovor iz Maastrichta (Treaty on the European union/ Maastricht treaty – Le traité sur l’Union européenne/Le traité de Maastricht)
Ugovorom iz Maastrichta (potpisanim 1992. i ratificiranim 1993. godine) zemlje članice uspostavile su Europsku uniju te time ujedno označile novu etapu u procesu integriranja uspostavljajući sve čvršću uniju naroda Europe, u kojoj se odluke donose što je bliže moguće građanima. Ovim Ugovorom postavljeni su ciljevi ekonomske i monetarne unije, jedinstvene valute, zajedničke vanjske i sigurnosne politike, zajedničke obrambene politike, a zatim i obrane, uvođenje državljanstva Unije, uske suradnje u pravosuđu i unutarnjim poslovima.

Pariški ugovor (The Treaties of Paris/Le traité de Paris )
9. svibnja 1950. francuska je vlada na čelu sa ministrom vanjskih poslova Robertom Schumannom i Jeanom Monnetom izložila ideju ujedinjenja francuske i njemačke proizvodnje ugljena i čelika. Postoje tumačenja da je taj prijedlog stvoren da bi se spriječili daljnji sukobi između Francuske i Njemačke, ali najbitniji je rezultat: 18.travnja.1951. potpisan je Pariški sporazum kojim je stvorena Europska zajednica za ugljen i čelik, koja je preteča današnje EU.Ta zajednica, poznata još i pod nazivom Montan unija, imala je 6 članica: Njemačku, Francusku, Italiju, te zemlje današnjeg Beneluxa(Belgiju, Nizozemsku i Luxemburg).

Prilozi