KRONOLOGIJA ODNOSA EU – RH
15. siječnja 1992. Uspostavljeni diplomatski odnosi između Europske unije i Hrvatske prihvaćanjem nezavisnosti Republike Hrvatske. Ugovorni odnosi uvjetovani nadzorom ispunjavanja “kodeksa
1995. Prvi konkretan napredak u odnosu između Hrvatske i EU ostvaren je godine kad su pregovori o Sporazumu o suradnji između EU i RH bili u završnoj fazi, a Hrvatska privremeno bila korisnicom programa tehničke i financijske potpore Unije – Phare. Ipak, uoči akcije “Oluje” provedba programa Phare za Hrvatsku bila je jednostrano zamrznuta, a Sporazum o suradnji suspendiran.
1997. EU usvojila politiku regionalnog pristupa namijenjenu državama jugoistočne Europe.
svibanj 1999. Europska komisija predlaže stvaranje nove generacije ugovornih odnosa u sklopu Procesa stabilizacije i pridruživanja.
10. lipnja 1999. Na konferenciji u Sarajevu usuglašen Pakt o stabilnosti za jugoistočnu Europu. Cilj dokumenta bila je stabilizacija i obnova jugoistočne Europe približavanjem država regije međunarodnim organizacijama i euro-atlantskim integracijama te učvršćivanjem regionalne suradnje.
15. veljače 2000. Osnovana Zajednička konzultativna radna skupina EU-RH.
24. studenoga 2000. Prekretnicu u odnosima država regije i EU predstavlja Zagrebački summit. U kontekstu odnosa s Hrvatskom tom prilikom započeli pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Stoga Vlada RH donosi smjernice za vođenje pregovora za sklapanje SSP-a
prosinac 2000. Vijeće ministara donosi Uredbu br. 2666/2000/EC o otvaranju programa CARDS (Community Assistance for Reconstruction Development and Stabilisation), instrumenta tehničke i financijske pomoći namijenjenog državama zapadnoga Balkana.
svibanj 2001. Parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).
srpanj 2001. Parafiran privremeni sporazum koji se odnosi na dijelove SSP-a o liberalizaciji trgovine.
29. listopada 2001. U Luxembourgu potpisan SSP.
05. prosinca 2001. Hrvatski sabor potvrdio SSP.
12. prosinca 2001. SSP prošao potvrdu Europskoga parlamenta, nakon čega slijedi dugotrajan proces ratificiranja SSP-a u nacionalnim parlamentima država članica.
Od veljače 2002. do rujna 2002. SSP su ratificirale Austrija, Irska, Danska, Njemačka, Nizozemska, Španjolska, Švedska, Francuska, Luksemburg, Grčka, Portugal, Belgija, Finska i Velika Britanija.
18. prosinca 2002. Hrvatski sabor usvojio Rezoluciju o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.
21. veljače 2003. Tijekom grčkog predsjedanja Unijom Hrvatska je u Ateni podnijela zahtjev za članstvo u EU.
10. srpnja 2003. Predsjednik Europske komisije Romano prodi predao Vladi RH upitnik s 4560 pitanja.
9. listopada 2003. Republika Hrvatska uručila Europskoj komisiji odgovore na Upitnik.
20. travnja 2004. Europska komisija donijela pozitivno mišljenje (COM(2004) 257 final, 20. travnja 2004.) o zahtjevu RH za punopravno članstvo u EU i predložila otvaranje pristupnih pregovora (IP/04/507, 20. travnja 2004.).
18. lipnja 2004. Europsko vijeće odlučilo na summitu u BruxellesuHrvatskoj dodijeliti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji.
6. listopada 2004. Europska komisija objavila u skladu sa zaključcima lipanjskog sastanka Europskoga vijeća, pretpristupnu strategiju za Hrvatsku (COM(2004) 657 final, 6. listopada 2004.) kojom se pojašnjavaju pojedinosti priprema i uvjeta za stjecanje punopravnog članstva.
17. prosinca 2004. Europsko vijeće na summitu u Bruxellesu odredilo Hrvatskoj datum početka pristupnih pregovora za 17. ožujka 2005. pod uvjetom da do tada Hrvatska potvrdi punu suradnju s Haškim sudom.
19. siječnja 2005. Hrvatski sabor je konsenzusom svih parlamentarnih stranaka usvojio Izjavu o zajedničkom djelovanju Vlade i Sabora u procesu pregovora za članstvo u EU ,Deklaraciju o temeljnim načelima pregovora , te Odluku o osnivanju Nacionalnog odbora za praćenje pregovora.
31. siječnja 2005. Europska komisija predložila pregovarački okvir za RH i upozorila na nedostatnu suradnju Hrvatske s Haškim sudom.
01.veljače 2005. Stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU (pdf).
14. ožujka 2005. Predsjednici parlamentarnih stranaka usuglasili s predsjednikom Vlade imena voditelja 13 pregovaračkih skupina i 35 pojedinih poglavlja za pregovore s EU.
16. ožujka 2005. Na sastanku u Bruxellesu ministri vanjskih poslova država članica EU odlučili odgoditi početak pregovora o pristupanju Hrvatske EU. Kao uvjet za početak pregovora istaknuta potpuna suradnja s Haškim sudom. Vijeće je istog dana usvojilo pregovarački okvir za Hrvatsku kojeg je Komisija predložila krajem siječnja, a u kojem se definiraju pravila prema kojima će se pregovori voditi s Hrvatskom kad se za to ostvare uvjeti.
23. ožujka 2005. Na sastanku Europskog vijeća šefovi država ili vlada 25 država članica odlučili su osnovati radnu skupinu za Hrvatsku čija je zadaća utvrditi stupanj suradnje s Haškim sudom.
4. listopada 2005. Pregovori o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji svečano su otvoreni u ranim jutarnjim satima u noći između 3. i 4. listopada na bilateralnoj konferenciji Hrvatske i Europske unije u Luksemburgu.
14. listopada 2005. Hrvatski sabor izglasao Rezoluciju o strategijskim odrednicama pregovora Hrvatske s Europskom unijom.
20. listopada 2005. Hrvatska u Bruxellesu započela screening, analitički pregled usklađenosti zakonodavstva, s poglavljem znanost i istraživanje, jednim od 35 poglavlja europske pravne stečevine o kojima će pregovarati tijekom pristupnih pregovora.
9. studenog 2005. Europska komisija objavila je prvo izvješće o napredovanju Hrvatske kao zemlje kandidata. Izvješće na 121 stranici detaljno opisuje odnose između Hrvatske i EU, te analizira stanje u pogledu političkih i gospodarskih kriterija za članstvo. Komisija je također objavila prijedlog Odluke o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Pristupnom partnerstvu s Hrvatskom. Pristupnim partnerstvom definiraju se kratkoročni i srednjoročni prioriteti u pristupnom procesu.
30. prosinca 2005. Hrvatska vlada usvojila je Drugi predpristupni ekonomski program 2006-2008 (PEP). Predpristupni ekonomski program je individualni i obvezujući dokument svake zemlje kandidata koji ima za cilj definirati ekonomsku politiku i reforme koje je potrebno izvesti u cilju uspješnog pridruživanja Europskoj Uniji.
27. siječnja 2006. Hrvatski sabor donio je Komunikacijsku strategiju za informiranje Hrvatske javnosti o Europskoj uniji i pripremama za članstvo. Cilj Komunikacijske strategije je informiranje šire hrvatske javnosti o relevantnim pitanjima pristupanja Uniji, kao i o njegovim pozitivnim i negativnim posljedicama.
30. siječnja 2006. Europska komisija i Hrvatska potpisali su memorandum o financiranju prva dva ISPA projekata u Hrvatskoj. ISPA je jedan od tri instrumenta Unije koji ima za cilj pripremiti zemlje kandidatkinje za buduće sudjelovanje u kohezijskom i u strukturnim fondovima.
15. veljače 2006. Prvog dana posjeta predsjednika Europske komisije José Manuel Barrosa i povjerenika za proširenje Olli Rehna u Hrvatskoj, potpisan je Sporazum o decentralizaciji upravljanja predpristupnom pomoći.
| 
